Kastav je stari grad smješten na grebenu kraškog brijega (377mnm). Nalazi se u neposrednoj blizini Opatije (6 km) i Rijeke (10 km), čijim se predgrađem danas smatra.
Utvrđen je srednjovjekovnim gradskim bedemom s devet obrambenih kula.
Kapela sv. Viktora (5x7 m) na kastavskoj Kalvariji iznad naselja Jurčići izgrađena je u 15. stoljeću. O starosti crkve svjedoči možda i odabir nebeskoga zaštitnika.
Za razliku od ostalih područnih crkvica Kastva, kapela sv. Viktora nema prigrađen trijem (lopicu). Godine 1658. nije imala posvećen oltar tako da se misilo na prijenosnom oltariću. Crkvicom je tada upravljala Bratovština sv. Lucije koja je brinula i o obližnjoj kapeli na groblju.
Prema kronogramu iznad ulaza, kapela je obnovljena 1850. u doba plovana Alojzija Vlaha, koji je godinu dana ranije, 1849., kako je zapisano na podnožju Raspela, dao urediti Kalvariju koja potječe iz 1729. Raspelo se i danas nalazi u neposrednoj blizini kapelice, izgrađeno je u 19. stoljeću od kastavskog kamena.
Zvono s kapele nestalo je za vrijeme I. svjetskog rata kada je rekvirirano i rastaljeno za izradu topova, no zahvaljujući dr. Antunu Gnirsu znamo da je zvono nosilo glagoljski natpis točnije imena evanđelista: Matej, Marko, Luka, Ivan. Datirao ga je u 16. st. iako godina izrade i ime autora nisu naznačeni. Glagoljski ulomak sa zvona danas se čuva u Muzejskoj zbirci Kastavštine.
Za vrijeme restauratorskih radova u kapelici pronađena je glagoljski natpis iz 15. stoljeća koji u dva retka ima 29 slova. Tekst natpisa: Ovo je napisao Mate kada nije mogao ući u grad
Pred kapelom sv. Viktora je pokloklonac Tri Marije te ruševna poklon kapelica Petrovog zatajenja. U podnožju je spomen kapela Gospe Lurdske, koja je premještena 2007. godine jer se nalazila na trasi nove ceste.