Riječka sinagoga, jedna je od ukupno tri sinagoge, u Hrvatskoj, koje su preživjele razdoblje Drugoga svjetskog rata.
Ortodoksna sinagoga izgrađena je 1930. godine prema nacrtima inženjera Angyala i Fabra, kao objekt reduciranih ukrasa i simbola na pročelju, jednostavnih arhitektonskih linija koje slijede stil moderne s mediteranskim utjecajem.
Sinagoga je sagrađena bez ukrasa i simbola na pročelju, asimetričnog je pročelja s oblogom od kamena i crvene cigle koji joj i danas daje uočljivo koloristički izgled.
Svečano je otvorena 2008. godine nakon dugogodišnje temeljite obnove. Iako malenog zdanja, sinagoga je veliki spomenički značaj za grad Rijeku, te je ujedno i sjedište riječke Židovske općine.
SRUŠENA RIJEČKA SINAGOGA
Početkom 20. stoljeća, 1903. godine, riječka Židovska vjerska zajednica dovršila je izgradnju velike sinagoge u središtu Rijeke. Bila je otvorena 22. listopada na židovski blagdan Roš hašana. Veliku je sinagogu nakon pljačkanja zapalio njemački doušnik i suradnik David Cherbaz, 25. siječnja 1944. godine.
Iako su pročelje i kupole bile neoštećene, a unutrašnjost sačuvana, Savez jevrejskih veroispovednih opština iz Beograda prodao je veliku sinagogu tadašnjem Kotarskom narodnom odboru Rijeke - kao građevinski materijal. Prodana je i čestica na kojoj se uzdizala sinagoga u ulici Pomerio 31 (danas križanje Ciottine ulice, Ulice Fiorello la Guardia i Ulice Pomerio).
