Svetište Marija Bistrica
U Mariji Bistrici smjestilo se najveće marijansko svetište hrvatskoga naroda.
Samom svetištu današnji izgled dao je arhitekt Herman Bollé. Svetište obiluje bogatstvom metalnih i tekstilnih sakralnih predmeta kao što su pastoral, kaleži, pokaznice, kadionice, misnice, mitre, zastave, a napose odjeća za Bogorodicu i Isusa. Uz bogatu knjižnicu, posjeduje i velik izbor nabožnih sličica, osobito iz vremena baroka.
Najveći dio povijesti Svetišta povezan je s crnim kipom Majke Božje Bistričke. Kip Majke Božje se po predaji prvotno nalazio u Marijinoj kapeli na Vinskom Vrhu oko 1545. godine. Kad su Turci provalili sve do Konjščine, tadašnji je bistrički župnik prenio Marijin kip u bistričku župnu crkvu sv. Petra i Pavla i zakopao ga pod korom da ga spasi od oskvrnuća. Uz protjerivanje Turaka nastale su u narodu mnoge legende vezane uz čudotvorni kip. Na poticaj zagrebačkog biskupa Martina Borkovića pronađen je kip Majke Božje Bistričke 15. srpnja 1684. i postavljen na glavni oltar bistričke crkve među kipove sv. Petra i Pavla. Otad počinju hodočašća koja nisu prestajala ni u najtežim povijesnim trenucima naše zemlje.
Svetište je otvoreno vjernicima od ranog proljeća do kasne jeseni.
Bistrička hodočašća počinju svake godine na Bijelu nedjelju, kada dolaze hodočasnici iz župe Gornja Stubica. Duhovsko proštenje posjećuju hodočasnici iz Podravine, Međimurja, Bjelovara, Pakraca, Karlovca i njegove okolice te varaždinske okolice. Varaždinsko je proštenje u nedjelju poslije Petrova. Zagrebačko proštenje održava se u mjesecu srpnju, u nedjelju prije Sv. Margarete. Margaretsko je proštenje ono u kojem sudjeluju župe iz okolice Zagreba. Božje lice se održava od 1. do 6. kolovoza i na njemu sudjeluju župe iz Zagorja (Klanjec, Tuhelj, Desinić, Vinagora itd.). zatim okolica Siska, Brdovca, Krapine, Samobora, Ivanić-Grada, Čazme, Varaždina i okolice, Križevaca, Čakovca i Slovenaca uz Sutlu. O Velikoj Gospi u Mariju Bistricu dolaze župe iz okolice Čakovca, dijela Moslavine, Banije i Korduna, Garešnice, Nove Gradiške, Oriovca, Jastrebarskog, Lupoglava, Kraljeva Vrha, Visokog. O Maloj Gospi dolaze hodočasnici iz Jasenovca, Petrinje, Siska, Kostajnice, Stare Gradiške i Marije Bistrice.Svi oni dolaze radi duhovne obnove, zavjetovanja Majci Božjoj, radi zahvale za uslišane molitve ili samo da se poklone Kraljici Hrvata.