HR
Josip Hatze rođen je u Splitu, na prvi dan proljeća 1879. godine u obitelji uglednog splitskog obrtnika. Tijekom školovanja upijao je tadašnja glazbena zbivanja, posebno crkvenu glazbu i napjeve na narodnome jeziku. Slučajno je otkrivena njegova iznimna muzikalnost, koju su u obitelji podržali i omogućili mu prisustvovanje svim predstavama, onda tek otvorenog Općinskog kazališta u Splitu. Snažan doživljaj orkestralnih i zborskih nastupa u splitskom teatru, potaknuo je 16-godišnjeg Hatzea napisati Misu a Kapela na hrvatski tekst, koju je s velikim uspjehom izveo školski zbor, a preuzeli su je i zborovi drugih dalmatinskih škola.
Završio je studij kompozicije 1902. godine na Konzervatoriju u Pesari kod velikog skladatelja Pietra Mascagnia.
Vrativši se u rodni Split radio je kao pedagog i zborovođa: bio je nastavnik glazbe u Srednjoj tehničkoj školi u Splitu i zborovođa pjevačkih društva "Zvonimir i Guslar".
Stvaralački opus Josipa Hatzea posvećen je vokalnoj i scenskoj glazbi. Lirsko obilježje Hatzeove glazbe vidljivo je u 60-ak popjevaka. No, već njegove kantate Noć na Uni (na stihove Huge Badalića), Exodus (1912.) i Golemi Pan (1917.) na poeziju Vladimira Nazora otkrivaju Hatzeov smisao za dramatiku. Na ovaj smisao za dramatiku, posebno ukazuje Hatzeova veristička primjena orkestra u obje opere: "Povratak" (1910. ) i "Adel i Mara" (1932.).
"Povratak" je priča o hrvatskom seljaku koji je morao otići u tuđinu da bi kod kuće prehranio obitelj. Hatze je dojmljivo dočarao ugođaj skromnoga Badnjaka na slavonskome selu te dramatski uobličio tragičnu ljubavnu priču prosjaka Dake, koja simbolički nagovješćuje dramu što će se za sat odviti u Jelinu domu. Skladatelj je blagom nostalgijom ovio ljubavne prizore, reljefno ocrtao pojedine likove i snažno naglasio dramatiku finala, kada se lome sve sudbine glavnih likova.
"Adel i Mara" opera je prema spjevu Bijedna Mara Luke Botića, epske pripovijesti iz narodnog života u Dalmaciji u drugoj polovici šesnaestoga stoljeća. Ovo je opera nacionalnog smjera, s glazbeničkom polarizacijom dviju društvenih i etničkih cjelina: dalmatinskom i turskom, mediteranski raspjevana muzička drama, sjajne glazbeno scenske dramaturgije.
Nakon rata Hatze se vratio u Split, gdje je i dalje nastavio umjetničkim radom i stvaralaštvom. Umro je u rodnom gradu 30. siječnja 1959. godine.
Josip Hatze je prvi i najizrazitiji Mediteranac u hrvatskoj glazbi prve polovine prošloga stoljeća koji je u vokalnoj lirici dostigao vrhunac hrvatskog stvaralaštva na tom području.
U Splitu u čast ovom velikom hrvatskom skladatelju postoji srednja glazbena škola "Josip Hatze" kao i perivoj u blizini Bačvica.
EN
Joseph Hatze (1879–1959) was one of the first and most prominent Croatian composers in the Mediterranean style in the first half of last century.
Hatze was born in Split (then Austro-Hungarian Empire, now Croatia) to a family of respected craftsmen from Split. During school he was absorbed with musical events, especially with sacred music and folk songs. Accidentally discovering his exceptional musicality, and with family support, he attended all the performances in the newly opened Municipal Theater in Split. Strong experience of orchestral and choir performances in the Split theater encouraged the 16-year-old Hatze to sing at Chapel Mass. During that time he wrote "Misa a Kapela" (in Croatian text), which was performed with great success. Later other Dalmatian school choirs started performing his musical work.
He completed his studies in composition in 1902. at the Rossini Conservatory in Pesaro with the great operatic composer Pietro Mascagni. Returning home to Split, he worked as a choir teacher at the Central Technical School in Split and was the choirmaster at the choral society Zvonimir.
Hatze wrote up to 60 songs. He wrote cantata "Night at Una" (verses by Hugo Badalić), "Exodus" (1912) and "Golemi Pan" (1917). The work "Golemi Pan" (Huge Pan) was written to the poetry of Vladimir Nazor. Hatze had a great sense of drama. This skill was especially well applied in both the orchestral work of the operas of The Return (1910) and Adel and Mara (1932). The Return is the story of a Croatian peasant who had to go to a foreign land and then return to his family home.
Joseph Hatze died in Split at the age of 80. In Split and in honor of this great Croatian composer, a secondary music school is named "Josip Hatze" and park near Bačvice
In Croatia on the 125th Anniversary of the birth of Josip Hatze, a stamp was released in his honour.
