Grkokatolička katedrala Presvete Trojice
Za katolike istočnog, bizantskog obreda, poznatije kao grkokatolike, u Hrvatskoj duhovno se skrbi križevački vladika (biskup) msgr. Slavomir Miklovš. Zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić je i grkokatolički metropolit. Grkokatoličku eparhiju (biskupiju) sa sjedištem u Križevcima utemeljio je papa Pio VI (+1799.), bulom Charitas illa, 1777. godine. Danas broji 21.467 vjernika, od toga ih je oko 15.000 (Rusina, Hrvata i Ukrajinaca) na području Republike Hrvatske.
Žumberački dekanat je najstariji hrvatski dio križevačke eparhije, a područje Žumberka (dvadesetak kilometara zapadno od Zagreba) je sinonim za grkokatolike u Hrvatskoj. Prvi dolazak grkokatolika (izbjegli Hrvati iz dalmatinske Zagore i istočne Hercegovine) na Žumberak bilježi se 1530. godine.
Katedrala Svetog Trojstva je jednobrodna crkva s tlorisom u obliku križa, toranj je visok 46 m, a desno od tornja je vladikina (biskupova) rezidencija. Grkokatolički biskup Julije Drohobecki (+1934.) zaslužan je za raskošnu obnovu katedrale u neogotičkom stilu (1895.g., po nacrtima arhitekta H. Bolléa), uz dodana obilježja bizantskog stila.
U razdoblju od 1326 - 1539. godine ovdje je bila gotička crkva i samostan redovnika augustinaca koji ga napuštaju nakon što su Turci spalili samostan, crkvu i opustošili Gornji Križ (današnji križevački Gornji grad). Franjevci obnavljaju ruševine samostana i crkve 1627. godine.
Austrijski car Josip II dekretom ukida Franjevački samostan u Križevcima pa se on rabi u vojne svrhe od 1786 – 1791., kada je dodijeljen novoosnovanoj grkokatoličkoj Križevačkoj biskupiji za stolnu crkvu i biskupsku rezidenciju. Obnovu samostana i crkve, prilagođene za bogoslužje bizantskog obreda (ikonostas i pjevnice), dovršio je biskup dr. Silvestar Bubanović (+1810) koji je i posvetio katedralu 1798. godine.
Najreprezentativnija sakralna građevina i visokovrijedan spomenički kompleks u Križevcima. U biskupskoj rezidenciji nalazi se vrijedna riznica i knjižnica s primjercima najstarijih knjiga iz 15 i 16. stoljeća. Na starim mapama na tom je mjestu zabilježen samostan augustinaca. Spominje se već od srednjeg vijeka, kasnije prelazi u ruke franjevaca. Obnovljena najprije u prvoj polovini 19. stoljeća (arhitekt Felbinger), a ponovo 1894/97 u stilu neogotike (Herman Bolle). Na ikonostasu i po crkvi nalaze se vrijedna slikarska djela Medovića, Čikoša, Tišova i Kovačevića.
Posjet katedrali i rezidenciji moguć je uz prethodnu najavu i dogovor sa časnim sestrama.
Katedrala je otvorena svake nedjelje u vrijeme svete mise koja počinje u 11 sati.
Ulica Franje Račkog 12, 48260 Križevci
Kontakt: 048 712 171
Ne parkirati u blizini, treba paziti na muglere.