Grad Križevci
Križevci se prostiru na ukupnoj površini od 263,72 km2 i drugi je po veličini grad Koprivničko - križevačke županije. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, grad ima ukupno 22.324 stanovnika, od toga naselje Križevci 11.541, a ostala naselja 10.783.Nadmorska visina grada je 146 m.
Kao grad bogate i burne povijesti, Križevci nude mnoštvo zanimljivih lokacija koje vrijedi posjetiti. Među najvažnijima u "Gradu osam tornjeva" su gradske crkve, poput sv. Križa, sv. Ane i Grkokatoličke katedrale, te ostaci utvrda Veliki i Mali Kalnik na istoimenom gorju u blizini Križevaca. Od lokacija novijeg datuma pažnju privlače Hrvatski dom i uređeno gradsko groblje, a u centru grada nalaze se gradski bazeni.
Križevci su ime dobili u 18 stoljeću kad je carica Marija Terezija pomirila zavađeni Gornji Križevac i Donji Križevac spojivši ih uredbom u jedan grad koji se sada zove Križevci. Godine 1252. osnovao je Ban Stjepan Gornji grad Križevac kao kolonizatorsko naselje, odmah ga obdarivši širokom gradskim povlasticama, no prema predaji gradom je Križevce proglasio još Koloman stoljeće i pol ranije. Sljedećih će pet stoljeća povijest Križevaca biti povijest dva bliska, ali odvojena grada, Gornjeg i Donjeg te ta podjela i danas živi u svijesti građana, koji se, ne bez ponosa kako na zajedničku tako i na povijest svakog od ovih gradskih entiteta dijele na 'Gornjograđane' i 'Donjograđane'. Ako je pak istina da je prva izgubljena povlastica još Kolomanova, onda su Križevci doista jedan od najstarijih gradova između Save i Drave. Razvoju grada pogoduje dobar položaj na križanju trgovačkih i vojničkih cesta, i široke gradske slobode koje uključuju pravo sajma, veliku razinu lokalne uprave, blagonaklonost kraljeva, stalno prisustvo podbana, sjedište kraljevskig suda itd. Razdvojena povijest Gornjeg i Donjeg grada bila je u ranijim stoljećima poticaj razvoja, jer su se naselja, svako svojim posebnim povlasticama i prednostima nadmetale u razvoju i napretku. Ali u težim stoljećima, kad je život stisnut iza malog obzidanog područja 'unutarnjeg grada', te daljim razvojem i promjenom strukture države, staro ustrojstvo postalo je neprimjereno. Stoga, točno pola tisućljeća nakon Stjepanove povlastice, uslijed reforme starih županija, kraljica Marija Terezija proglasi godine 1752. ujedinjenje grada, te novim Križevcima podijeli grb koji je bio sjedinjen stari grb Gornjeg i Donjeg grada. Spomen na odvojenu povijest oba grada blizanca ostao je, osim u ujednjenom grbu koji je i danas grb grada, u dobronamjernim susjedskim šalama 'Gorjanaca' i 'Donjegrađana', te u pluralnom imenu 'Križevci'.
Križevci su jedan od najstarijih gradova kontinentalne Hrvatske, smješten u južnom podnožju planine Kalnik. Latinsko ime za naselje, odnosno grad Križevce glasi Crisium (Cris), sto je izvedeno od hrvatske rijeci križ, a ne latinske crux. To ime vjerojatno je nastalo od pradavne ondašnje crkve sv. Križa.
Međutim, jedno od tumačenja postanka imena grada je i značaj geografskog položaja, jer se ovdje još iz antičkih vremena križaju znamenite ceste: Koprivnica - Zagreb (Via Colomani), strateška cesta iz Ugarske prema moru (Rijeci) i cesta Varaždin - Jakobove - Srednice - Pakrac - Požega.
Križevci su od davne povijesti nosili identitet grada, pravog urbanog središta regije, gajivši prepoznatljivosti jednoga grada: školstvo, kulturu i vjeru. Burna povijest nosila je gradu i građanima uspone i padove.
Ne parkirati u blizini, treba paziti na muglere.