Židovske arkade u Križevcima
Sagrađeno za potrebe Židovske općine Križevci 1910. godine.
Židovi u Križevcima
Prvi dokumenti o boravku 5 židovskih obitelji sa 20 članova
potječu iz 1840.godine, iako se pretpostavlja da su Židovi i ranije povremeno boravili u Križevcima.
Godina 1840. smatra se godinom osnivanja Židovske općine, a te je osnovana i Hevra Kadiša i dobijena dozvola za židovsko groblje. Godine 1843. ili 1844. je zgrada židovske općine stradala u požaru.
Križevačka općina je, zajedno sa zagrebačkom, varaždinskom, karlovačkom i sisačkom općinom podnijela 23.4.1843. peticiju Hrvatskom Saboru u kojoj traži da Židovi mogu učiti zanate kod kršćanskih majstora te da mogu stjecati gradska i seoska dobra.
Dokument iz 1847.godine, upućen magistratu u Križevcima spominje tolerancijsku taksu koju treba platiti iz zaostavštine Simona Dobrina.
Evo još nekoliko značajnijih datuma :
1869. umro je Jakob Breyer, dugogodišnji predsjednik Židovske općine u Križevcima.
1876. dobijena je dozvola za «vjerozakonsku» školu.
Od 1878. se matične knjige vode na hrvatskom jeziku.
14.5. svečano je položen kamen temeljac za gradnju sinagoge prema nacrtina arhitekata Hoeningsberg i Deutsch.
Židovska općina u Križevcima aktivno učestvuje u donošenju zakona ouređenju izraelitskih židovskih općina (1906) te je 1908. godine banskom naredbom dobila svoj teritorijalni opseg.
Križevačka općina je imala rabine od kojih je najpoznatiji bio dr. Engel koji je bio i pisac katehizma.
Židovi u Križevcima su aktivni i gospodarskom, društvenom i kulturnom životu Križevaca. Bogat je općinski život – od vrtićado Gospojinskih društava, a postoje i cionistička udruženja. Potiče se školovanje mladih koji odlaze na fakultete i visoke škole, pretežito u Zagreb, gdje često i ostaju.
Godine 1925. bilo je u Križevcima 210 Židova, ali se broj postepeno smanjuje te ih 1940.godine ima 119.
U logore je odvedeno 90 Židova, nitko se nije vratio. Spasili su se oni koji su otišli u NOB ili pobjegli u Talijansku zonu.
Gradsko groblje
Povećanjem grada i broja njegovih žitelja javlja se potreba za većim posljednjim počivalištem njegovih građana. 1898. godine formirano je novo centralno gradsko groblje iza kapele sv. Roka na već postojećem groblju. Kako se navodi u zapisima ovo je groblje za sve vjere, tako da su na samom početku glavne aleje grobovi grkokatoličkih svećenika i kanonika, a na kraju groblja uz cestu prema Sv. Heleni izgrađene su oko 1910. godine arkade kao dio židovskog dijela groblja. Arkade je projektirao Stjepan Podhorsky. Staro židovsko groblje nalazilo se na južnom prilazu gradu iz smjera Vrbovca, na uzvisini nedaleko od crkve Majke božje Koruške. Ovo groblje osnovano je sredinom 19. stoljeća, a napušteno 1898. godine. Danas se od njega može vidjeti još nekoliko kamenih spomenika. Centralno gradsko groblje je, poput varaždinskog ili čakovečkog, djelomično uređeno kao park, a unutar groblja su brojni umjetnički vrijedni kameni spomenici. Ovdje se nalaze i posljednja počivališta mnogih istaknutih Križevčana.