Sječanje #1 - Paromlin
Godine 1903. vlasnik izgorjele tvornice drvene robe Hinko Švarc dao je podići zgradu mlina na današnjoj lokaciji (ugao Smičiklasove i Grdenićeve ulice). U toj zgradi postavio je 3 para kamenova i 2 para duplih valjnih stolica, uređaj za čišćenje pšenice, sito i druge strojeve. S tom opremom počeo je mljeti isključivo za potrebe donositelja žita, ali je zgrada mlina i većina mlinske opreme potpuno izgorjela u kasnijem požaru. Zgrada je ponovno izgrađena između 1912. i 1913. godine. U novi objekt postavljeni su dijelovi opreme spašeni iz požara, ali je veći dio strojeva potpuno obnovljen: mlinski valjci, mlinski kamenovi, sita, čistilice krupice, miješalice brašna, cjedila i komore. Mlin je tako radio do 1927. i novog poboljšanja opreme. Kapacitet križevačkog mlina stalno je rastao i do 1955. iznosio je 30 tona na dan. Za pogon je korišten parni kotao snage 250 KS, a služio je i za pogon pilane i tvornicu drvne galanterije. Gorivo su bili drveni otpad, piljevina i lignit iz okolnih ugljenokopa. Uz zgradu mlina u Grdenićevoj izgrađeno je skladište za brašno. Naziv mlina je bio Prvi križevački paromlin i paropila Hinko Švarc i sinovi. Toranj skladišta danas je u prilično derutnom stanju, a mogao bi poslužiti kao spomenik industrijske arhitekture u Križevcima.
U staroj zgradi mlina je postojalo 6 kabina s tuševima, gdje su se kupali radnici, ali i građani, jer u gradu nije bilo javnog kupališta. Tako je sadašnja Smičiklasova ulica nazivana Kupališna ulica.
Zgrada paromlina
Ne parkirati u blizini cachea, treba paziti na muglere.
