Spomenik biciklu
Priča o biciklu - Koprivnica
Koprivnica je grad godinama prepoznatljiv po razvijenoj biciklističkoj kulturi. Koliko se ponose svojim ljubimcima na dva kotača pokazuje i zanimljiv Muzej bicikala na otvorenom, koji smo i sami odlučili posjetiti, te vam donijeti priču o povijesnom razvoju bicikla, od Leonarda da Vincija do danas.
„Koprivnica vam je poznata već duži niz godina kao grad bicikala i mi smo pred deset godina napravili prvi spomenik biciklu, to je onaj ispred gradske vijećnice. S tom skulpturom akademskog kipara Alema Korkuta smo krenuli. Onda smo došli na ideju da bi napravili jedan povijesni prikaz. Počelo je s biciklom čiju je skicu napravio Leonardo da Vinci i tako dalje s tipičnim biciklima iz pojedinog povijesnog razdoblja koje smo postavili uz nekadašnju stazu na kojoj su se u prošlosti vozile trke po Koprivnici.“, priča nam Krešimir Mulvaj, predsjednik Old timer kluba Biciklin, koji stoji iza ove ode biciklima.
Draisine bicikl
Krenuvši od spomenutog da Vincjievog bicikla iz 1510. godine, povijesna se priča nastavlja kroz još šest željeznih replika, koje smo i sami odlučili pronaći. Prvi, bicikl Draisine, nastao je s velikim povijesnim odmakom tek 1818., i smatra se najstarijim biciklom kojim je moguće upravljati. Tada predstavljen kao alternativa jahanju, ovo je vozilo bez pedala navodno uspjelo postići brzinu i do 15 km/h. Logično, nakon njega je uslijedio onaj s upravo tim upravljačkim dodatkom, Bicikl na pedale iz 1893. Popravivši taj veliki nedostatak, bicikl je nastavio svoj razvojni put da bi 1860.-tih, u vrijeme kada su se i u Lijepoj našoj pojavili prvi ljubimci na dva kotača, na red došao svakako najzanimljiviji, ali i izvedbeno najupitniji, onaj neobični velikan iz 1860.-tih.
Dreisine bicikl je postavljen na Trgu Mladosti preko puta pravoslane crkve Svete Trojice, u neposrednoj blizini županijske palaće i središnjeg gradskog parka.
"Velosiped je meni najlepši primjerak, to je onaj bicikel kaj ima prednji kotač veliki metar i 80 negde, a zadnji onaj mali oko pola metra. I mi u klubu imamo takve dvije replike koje su u voznom stanju i ak nekog zanima može kod nas probati. Sam kaj je njega malo teže voziti i vožnja na tom biciklu je dosta opasna. Al možete probati.“, zadovoljan je Mulvaj njihovom kolekcijom, koja danas broji preko 140 različitih bicikala od kojih su neki stariji i preko 100 godina.
Nismo se usudili pitati kako su te vožnje završavale, no po imenu bicikla iz sljedećeg razdoblja, Sigurni bicikl (1900.), nije teško zaključiti. Nakon toga su bicikli ubacili u drugu brzinu i počeli su se razvijati modeli mnogo sličniji onakvima kakve ih poznajemo danas, a neke još možemo naći kod ljubitelja starina. Među njih vjerojatno spada i ženski bicikl Steyer iz 1933. Upravo je taj početak 20. stoljeća obilježio i izum bez kojeg mnogi danas ne mogu zamisliti vožnju – mjenjač brzina, dok ovu povijesnu priču zaokružuju 70.-te godine i izum preteče modernog brdskog bicikla. Koprivnički je primjerak zapravo malo moderniji, te je deset godina kasnije nastao model prema kojem je nastala zadnja replika, brdski bicikl primjerenog naziva Montybike.
