Željeznički kolodvor Čakovec
Željeznički kolodvor Čakovec radi cijeli dan, vlakovi voze po redu vožnje. Ispred zgrade ima kiosk slatičarna. Nema u blizini trgovine.
Prva željeznička pruga u Hrvatskoj
Planiranje i izgradnja pruge
Željeznička mreža koja se gradila tijekom XIX. st. na području Hrvatske i Slovenije imala je svrhu povezivanja Beča i Budimpešte, prijestolnica Austro-ugarske monarhije, s rubnim dijelovima carstva, poglavito s lukama. Prva željeznička pruga koja je ispunila taj zadatak bila je Beč - Maribor - Pragersko - Zidani Most - Ljubljana - Pivka - luka Trst, izgrađena 1857., u prometu od 28. lipnja.
Dana 17. prosinca iste godine započela je izgradnja željezničke veze između Pragerskoga u Sloveniji i Nagykanizse u Mađarskoj, s nastavkom prema Budimpešti. Svrha je bila povezati Budimpeštu preko Hrvatske i Slovenije s postojećom prugom Beč - Trst. Vlasnik toga projekta bilo je Društvo južnih željeznica, a svi poslovi su se namjeravali dovršiti do kraja 1861. godine.
Ovo je bila praktički prva željeznička pruga koja je prolazila hrvatskom zemljom, preciznije rečeno, međimurskom županijom na krajnjemu sjeveru. Međimurje je pravno bilo u sastavu Mađarske do 1945. godine, kada je dodijeljeno Hrvatskoj zbog gotovo čistog hrvatskog stanovništva.
Nova je željeznička pruga povezivala sljedeća hrvatska mjesta: Kotoribu, Donji Kraljevec i grad Čakovec (mađarski Csaktornya), kao središte Međimurja.
Ukupna duljina prve hrvatske željezničke pruge iznosi 42 389 m, s najvećim usponom od 3.0 promila i gotovo cijelom dionicom u pravcu, što omogućava idealne uvjete iskorištavanja.
Ova je pruga zahtijevala samo dvije veće građevine: mostove preko Drave kod Ptuja i preko Mure na hrvatsko-mađarskoj granici blizu Kotoribe.
Ne parkirati u blizini, treba paziti na muglere.