Crkva Vavedenja presvete Bogorodice manastira Lepavina
Manastir Lepavina
U šumskom području južno od naselja Lepavina nalazi se pravoslavni manastir Lepavina. Početkom 17. stoljeća su se na ovo područje naselili Vlasi, a pretpostavlja se da je Lepavina bila lokalitet iz ranijeg razdoblja. Oni su pod rukovodstvom arhimandrita Visariona 1636. godine počeli temeljnu izgradnju manastira Lepavine i 1642. godine su sa tom izgradnjom bili gotovi pored svih teškoća na koje su nailazili. Rujna 1642. godine potvrdio je baron Ivan Galer manastiru pravo vlasništva na sve zemlje oko Branjske i Sesvečana. Tada je manastir Lepavina bio grkokatolički manastir koji je priznavao papu i vlast zagrebačkih biskupa. Izgradnju manastira su pomagale vojne vlasti jer je on trebao biti središte grkokatoličanstva na ovom prostoru. Zbog toga je povijest manastira Lepavine neodvojivo bila povezana s poviješću Vlaha u Varaždinskom generalatu. Godine 1666. sudjelovali su oni i stradali u velikoj Osmokruhovićevoj buni.
Vladike su u Mijakićevo doba postali sufragani zagrebačkih biskupa, a odrekli su se pećkog patrijarha. Otpor toj unijatskoj eparhiji pružali su kaluđeri iz Marče i Lepavine. Krajem 1692. godine i početkom 1693. boravio je u Lepavini, kao duhovnom centru Vlaha u Varaždinskom generalatu, patrijarh Arsenije III. Crnojević, car Leopold I. dao mu je crkvenopolitičku vlast nad svim doseljenim pravoslavcima, time i nad unijatima u Banskoj Hrvatskoj. Tu je patrijarh okupljao narod i preobratio ga iz grkokatoličanstva u pravoslavlje.
Od tada do danas manastir Lepavina je centar Srpske Pravoslavne Crkve. Kaluđeri pridošli iz osmanskih krajeva često su djelovali protiv unijatske eparhije i 1739. godine spalili su manastir u Marči. Prilikom propasti grkokatoličkog manastira Marča, u Lepavinu se seli znatan dio arhiva i ostalih vrijednosti.
U vrijeme kada je vladala Marija Terezija, manastir odnosno samostan Lepavina vraćen je nakratko grkokatoličkoj crkvi. No, taj pokušaj je ostao bezuspješan, jer je dio pravoslavnog stanovništva okolice negirao crkvenu uniju s katoličanstvom (grkokatoličanstvo). Grkokatolici preuzimaju treći puta manastir - samostan Lepavinu u razdoblju od 1941. do 1945. godine. Od 1945. godine do danas manastir pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Crkva se trenutno izvana uređuje.
Ne parkirati u blizini, treba paziti na muglere.