Grgosova spilja / The Grgos cave EarthCache

[CRO]

Grgosova špilja

 Najljepša špilja sjeverozapadne Hrvatske.

Važna informacija: Obilazak spilje se naplaćuje. Razgledavanje spilje je svakim danom od 10-17 osim ponedjeljkom. Raspon cijena je od 10 do 30 kn. Za odgovore ćete morati ući u spilju!

Na ulazu u mjesto Otruševec jedna je od prirodnih znamenitosti Samobora – Grgosova špilja. Ima dvije dvorane, dugačka je 30 metara, bogata sigama, a visinska razlika od ulaza do dna iznosi 19 metara. Ime je dobila po Josipu Grgosu koji ju je otkrio 1973. godine. To je jedna od najljepših špiljica u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a zbog bogatog špiljskog nakida proglašena je zaštićenim geomorfološkim spomenikom prirode.

Josip Grgos je otkrio špilju 1973. godine, kopajući kamenje za gašenje vapna. Nova špilja otkrivena je 2007. godine, s tri nove dvorane, u duljini 130 m. Kroz špilju je izgrađen put i postavljena električna rasvjeta. Proglašena je zaštićenim geomorfološkim spomenikom prirode.

Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje obuhvaća 333 km2 (33 300 ha), a zakonom je zaštićen i proglašen 2. lipnja 1999. godine. Osnovni razlog i cilj utemeljenja Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje je zaštita i promoviranje prirodnih te kulturnih ljepota i vrijednosti kraja.  Nalazi se na području dviju županija – Zagrebačke i Karlovačke, oko 30 km jugozapadno od Zagreba. Zaštićeno područje Parka obuhvaća izdvojeno brdsko područje Žumberačkog i Samoborskoga gorja, a proteže se od 180 do 1178 m nadmorske visine (najviši vrh Sveta Gera). Predstavlja isključivo ruralno područje jer na čitavom području Parka nema ni jednog gradskog naselja.

Posebnost Parka je njegova geološka građa. Najstarije stijene datiraju iz razdoblja paleozoika, odnosno od prije više od 250 milijuna godina. Prevladavaju vapnenci i dolomiti trijaske i kredne starosti te pješčani škriljavci. Takva građa uvjetovala je postanak krša koji zahvaća oko 90% površine Parka. Ovdje se nalaze brojni krški površinski oblici poput ponikvi i uvala, a česta je pojava ponora i kratkih ponornica. Pored površinskih područje Žumberka, ali i dijela Samoborskog gorja karakteriziraju i brojne podzemne krške pojave – špilje i jame. Među najpoznatije se ubrajaju Grgosova špilja, te jama Jazovka, u kojoj su otkrivene kosti mnogih žrtava iz Drugog svjetskog rata kao i iz poslijeratnog razdoblja. Na području Parka do danas je istraženo je više od 130 speleoloških objekata.

SIGE

Siga u latinskom je sigillum, što označava kipić ili figuricu, no međunarodni naziv za sige je, speleotem (grč. sphlaion ili spelaion = špilja; jama, thema = talog) , a znači špiljski talog.

Kalcitne sige najčešći su i najznačajniji talozi u mnogim špiljama. Svojim rastom one mogu uklopiti i mnoge druge minerale, prašinu iz zraka, te organski materijal od veličine spora i zrnaca peluda do kostiju.

Sige možemo razlikovat prema obliku, te po načinu nastanja - npr. kapanjem vode, slijevanjem preko zidova, rasprskavanjem, rastom kristala na površini jezera, taloženjem u podvodnim sredinama i dr. Pojedini tipovi siga dobivaju imena obično prema morfologiji, kao npr. špiljski biseri i zavjese, te prema okolišu u kojemu su nastali, kao npr. špiljska splav i podvodne sige.

U svijetu je izdvojeno čak 38 različitih tipova siga, od kojih su neki izuzetno rijetki.

      A — Stalaktit

B — Makaroni

C — Stalagmiti

D — kupolasti stalagmit

E — Stalagnat

F , G — Zavjesa

H — Heliktiti

I — Špiljsko mlijeko

J — Kaskade

K — Kristali

L — Saljevi

M — Krš

N — Špiljska voda

STALAKTIT

Stalaktiti su najpoznatiji tip siga. Rastu (“vise”) od stropa prema podu špilje. Mogu biti vrlo sitni ali i višemetarski, i na kraju se mogu i spojiti s podom ili pripadajućim stalagmitom, kada nastaje stup ili stalagnat .

Tipični stalaktiti imaju središnji kanalić građen od kristala vertikalno orijentiranih izduženjem, kroz koji prolazi voda, što se lijepo vidi na stalaktitnim cjevčicama (“makaroni”), te vanjski sloj od kristala radijalno orijentiranih izduženjem, izraslih okomito na središnji kanal.

Stalaktitne cjevčice popularno zvane “makaroni”-početni stadij formiranja
stalaktita kada voda teče s unutarnje strane cjevčice

Voda, koja se procjeđuje kroz pukotine u stijenama, skuplja se na stropu špilja u obliku tankoga filma ili kapljica. Kada kapljica postane preteška naposljetku padne, a zbog izlaženja ugljikovog dioksida, na njenome rubu zaostaje sitni kalcitni prsten, ispočetka vezan za strop površinskom napetošću. To je inicijalni prsten, začetak rasta buduće cjevčice. Cjevčica raste sve dok postoji kontinuirani dotok vode. Promjer cjevčice, dakako, određen je promjerom kapljice.

Začetak rasta stalaktitne cjevčiće i stalaktit zadebljan vanjskim tokovima

STALAGMITI

Stalagmiti su sige koje s poda podzemnih prostora rastu prema gore. Najrazličitijih su oblika, a nastaju kapanjem vode sa stropa ili sa stalaktita iznad njih. Obično imaju zaobljen vrh a i većega su promjera od pripadajućega stalaktita iznad. Za razliku od stalaktita, nemaju središnji kanal. Kapljica vode koja padne sa stalaktita ili sa stropa obično još uvijek sadrži nešto hidrokarbonata u otopini. Tijekom pada kroz zrak, a posebno pri udaru o pod, iz kapljice se oslobađa CO₂ te se taloži CaCO₃.

Visina s koje kapljica pada, brzina kapanja, isparavanje i količina hidrokarbonata u otopini određuju veličinu i oblik stalagmita. Masivni stalagmiti nastaju pri brzom kapanju, kada se taloženje odvija i po bokovima stalagmita koji tada raste i u širinu. Kod sporijega kapanja većina taloga ostaje na vrhu stalagmita koji postaje visok i tanak. Karbonatni slojevi okomiti su na smjer rasta stalagmita (talože se kao hrpa palačinki). Kada voda kapa s niskog stropa, slojevi koji grade stalagmit obično su ispupčeni prema gore, a u slučajevima kada voda kapa s visokih stropova, slojevi su udubljeni, odnosno ispupčeni prema dolje.

Karakterističan oblik i građa stalagmita nastalog kapanjem vode s niskog stropa (lijevo) i s visokog stropa (desno)

SALJEVI

Saljevi su također vrlo česte sige. Njihov oblik može biti vrlo različit, a ovisi o podlozi na kojoj nastaje. Kada saljev prekriva neočvrsnuti sediment (npr. glinu, pijesak, šljunak) i vodeni tok naknadno odnese taj sediment, zaostaje saljev bez podloge koji se često naziva “baldahin” ili “nadstrešnica”. Sličan završetak saljeva nastaje i kada saljev izraste do površine jezera, na kojoj onda prestaje rasti prema dolje, već se širi samo horizontalno i stvara ravnu ploču

Postanak s donje strane zaravnjenog saljeva zbog spuštanja razine jezera

Saljevi nastaju polaganim slijevanjem tankoga sloja vode po širokoj površini, pri čemu CO₂izlazi iz otopine u zrak te kalcit kristalizira. Kristali su svojim izduženjem generalno orijentirani okomito na površinu saljeva, a rast saljeva obavlja se u tankim slojevima koji mogu biti vrlo različito obojeni, ovisno o promjenama sastava otopine iz koje se taloži. Često su masivni i prekrivaju velike površine zidova i podova kanala, gdje mogu biti i deblji od 10 m.

ZAVJESE

Zavjese su među najljepšim špiljskih formacija. Talože se iz kalcitnih bogatih otopina koja teku duž kose površine. Površinska napetost omogućuje rast na kosim stropovima ili previsnim zidovima po kojima se linijski slijeva voda. Gubitak ugljičnog dioksida u špiljskoj atmosferi potom uzrokuje da se otopina prezasićena kalcitom taloži u tankim linijama. Početne kalcitne linije, viseći nešto niža od okolne površine, postaju preferencijalne staze za nastavak toka, i tako se razvijaju u tanke delikatne listove.

Ovisno o putu vode, zavjesa može biti ravna ili vijugasta. Kalcitni kristali rastu svojim izduženjem okomito na smjer toka vode i obično tvore zupčasti rub na zadnjem sloju zavjese. Ti zubi poznati su i pod nazivom pasji zub (engl. dogtooth), a čine ih zapravo kristali kalcita skalenoedarske forme. Nazubljenost ruba zavjese ovisi o brzini dotoka vode. Pri bržem dotoku nastaju sitniji kristali i zavjese glatkoga ruba (slika lijevo gore), a pri sporijem toku nastaju krupniji kristali, pa je rub zavjese nazubljen (slika lijevo dolje).

Zavjese su često vrlo tanke, prozirne i raznobojnih slojeva, ovisno o promjeni sastava otopina tijekom rasta.

KRISTALI

U krškom podzemlju često nalazimo manje ili veće nakupine slobodnih ili djelomično priraslih kristala špiljskih minerala s lijepo vidljivim kristalnim plohama. Njihova veličina varira od nekoliko milimetara pa do preko 20 centimetara. Odbijanje svjetla od ravnih i sjajnih kristalnih ploha daje čarobni dojam svjetlucanja po zidovima kanala.

Veliki kristali nastaju u tri različita podzemna okoliša: u prostorima potpuno ispunjenima vodom (freatička zona), u podzemnim jezerima koja se nalaze iznad potpuno potopljenih prostora (vadozna zona), te u zrakom ispunjenim prostorima, iz otopina koje se u te prostore procjeđuju iz zidova ili kroz špiljski sediment.

LEDENE SIGE

Ledene sige stvaraju se smrzavanjem kapajuće, tekuće i procjedne vode, te vodene pare iz špiljskoga zraka. Smrzavanjem kapajuće i tekuće vode nastaju oblici poput običnih kalcitnih siga - ledeni stalaktiti, stalagmiti, stupovi, zavjese i saljevi. Obično su glatke površine i s rijetko vidljivim kristalnim plohama leda. Tanke su prozirne i bezbojne, a deblje modrikaste do modrozelene ili bijele.

Iz procjednih voda, koje se u tankom filmu slijevaju po stijeni, obično nastaju ledene kore, dok se smrzavanjem vlage iz špiljskoga zraka na stijenama stvaraju vrlo krhki skeletni ledeni kristali.

Ledene sige česte su u ulaznim dijelovima špilja i jama viših planinskih područja ili u podnebljima s hladnom klimom (npr. Antarktika i dr.).

U nižim, odnosno toplijim predjelima, stvaraju se samo u zimskim mjesecima, a u ljetnim nestaju.

Važna informacija: Obilazak spilje se naplaćuje. Razgledavanje spilje je svakim danom od 10-17 osim ponedjeljkom. Raspon cijena je od 10 do 30 kn. Za odgovore ćete morati ući u spilju!

Da bi mogli logirat Earthcache postavit ću Vam nekoliko pitanja, a Vi mi pošaljite odgovore na mail, ne morate čekati moj odgovor već slobodno logirajte, ako nešto nije u redu kontaktirat ću Vas.

1. Na početnim koordinatama može se naći veliki kamen. Što se nalazi na vrhu kamena i koja dva imena se spominju na samome kamenu te kakva je struktura kamena?
2. Prema vašem mišljenju i pročitanome da li mislite da li je ovaj kamen izvađen iz pećine?
3. Nasuprot velikom kamena u zidu se nalazi …..?
4. Na koju stranu gleda ulaz u spilju?
5. Promotrite okoliš u krugu od 50 metara, koliko spilja je zapravo na lokaciji i koja je spilja je otvorena za javnost?
6. Istražite earthcache - koje sve oblike siga možete vidjeti?
7. S obzirom na lokaciju koliko je potrebno godina da siga naraste 1 cm?
8. Prije ulaza u drugu dvoranu na podu raste jedan stalagmit. Procijenite visinu i starost istoga.
9. Koja je cjelogodišnja temperatura u spilji?
10. Kako nastaju sige na ovoj lokaciji? Koja su dva najvažnija čimbenika?
11. Opišite put koji vodi od samog početka do glavne dvorane. ( Visina, širina, nagib, kakav je ulaz, struktura zidova, da li ima neoznačenih puteva, račvanja,…)
12. Opišite „neobičnost“ u stropu glavne dvorane.
13. Oko spilje je poučna staza. Ako prođete stazom na jednom dijelu postoji povezanost sa „neobičnošću“ sa stropa glavne dvorane. Što se dešava ljeti, a što zimi na tom dijelu?

[ENG]

The Grgos cave

The most beautiful cave of northwestern Croatia.

Important information: Tours of the cave are not free of charge. The cave can be visited every day except Monday from 10-17.The prices range between 10-30 kn. If you want answers, you will have to enter the cave!

At the entrance to the village Otruševec lies one of the natural sights of Samobor – The Grgos cave. Its two halls of over 30 meters' length, are adorned with many a speleothem, and a height difference of 19 m from the entrance to the bottom. Named after Josip Grgos, who discovered it in 1973, t is one of the most beautiful caves in northwestern Croatia. Because of its richness, it is declared a protected geomorphological monument of nature.

Josip Grgos discovered the cave in 1973, digging the stones to slake lime. The new cave was discovered in 2007, with three new halls spawning over 130 m.  A path has been constructed through the cave and electric lighting set up. It is declared a protected geomorphological monument of nature.

Žumberak Nature Park - Samobor Mountains covers 333 km2 (33 300 ha) and was protected by law and proclaimed on 2 June 1999. The basic reason and goal of establishing the Zumberak Nature Park - Samoborsko gorje is to protect and promote the natural and cultural beauty and the values ​​of the region. It is located in two counties - Zagreb and Karlovac, about 30 km southwest of Zagreb. The protected area of ​​the Park covers the isolated hilly area of ​​Žumberak and Samoborsko gorje, ranging from 180 to 1178 m above sea level (the highest peak is Sv. Gera). It is exclusively a rural area because there is not a single urban settlement in the entire park. 

The Park's specialty is its geological form. The earliest rocks date back to the Paleozoic period, i.e. more than 250 million years ago. The prevalent materials are limestone and dolomites of the Thracian and Cretaceous Age and sandy slate. This kind of material resulted in karst, covering over 90% of the Park's surface. There are numerous karstic surface forms such as sinkholes and ravines, and frequent occurrences of abyss and undercurrents. In addition to the surface singularities, the Žumberak area and the Samobor mountains are also characterized by numerous underground karst phenomena - caves and pits. The most famous are the Grgos and the Jazovka cave, where bones of many of the victims of World War II and the postwar period were discovered. More than 130 speleological localities have been explored in the park area so far.

SPELEOTHEM

Speleothem (Gr. Sphlaion or spelaion = cave, cave, thema = precipitate) means cave sediment.

Calcite speleothems are the most common and most important precipitates in many caves. During their growth, they can incorporate many other minerals, dust from the air, and organic material such as spores and polen particles, but also bone .

Speleothems can differ according to the form and manner of growth - eg. dripping of water, pouring over the walls, spraying, growing crystals on the surface of the lake, sedimentation in underwater environments etc. Some types of speleothems are named according to morphology, for example, cave pearls and drapes, or according to the environment where they were created, such as cave raft and underwater flowstones.

There exist 38 different types of speleothems in the world, some of which extremely rare.

• A — Stalactite
• B — Soda strow
• C — Stalagmite
• D — coned stalagmite
• E — Stalagnat
• F , G— Draperies
• H — Helictite
• I — Moonmilk
• J — Sinterpool (rimstone dams)
• K — Calcite crystals
• L — Flowstone
• M — Karst
• N — Cave water

STALACTITE

Stalactites are the most famous type of speleothems. They grow ("hang") from the ceiling towards the floor of the cave. They can be very small but also several meters large, and in the end can also be connected to the floor or the associated stalagmite, which forms a pillar or stalagnat.

Typical stalactites have a central channel, constructed of vertically oriented crystals, allowing the flow of water, which can easily be seen on stalactite tubes ("macaroni"), and an outer layer of radially oriented crystals, rising vertically onto the central channel. 

stalactite tubes popularly called "macaroni" - initial stages of stalactite formation
with water flowing on the inside of the tube

The water, draining through the cracks in the rocks, collects at the cave ceiling in the form of a thin film or droplets. When droplets become too heavy, they drop, and due to the release of carbon-dioxide, a small calcite ring is formed at its edge, initially tied to the ceiling by surface tension. This is the initial crystalline ring, the start of a future tube. The tube grows as long as there is a continuous flow of water. The diameter of the tube, of course, is determined by the diameter of the droplets.

Start of the stalactite tube growth and stalactite thickened by external flows

 STALAGMITE

Stalagmites are speleothems that are growing up from the floor of underground spaces. They differ in shape and are created by water dripping from the ceiling or the stalactites overhead. They usually have a rounded tip and are larger in diameter than the corresponding stalactites above. In contrast to stalactites, they don't have a center channel. A drop of water that falls from the stalactite or from the ceiling usually still contains some diluted hydrocarbons. While falling, or, especially on impact to the ground, the droplets release CO₂ and deposit CaCO₃.

The height of the droplets' fall, the speed of dripping, evaporation and the amount of hydrocarbons in the solution determine the size and shape of the stalagmite. Massive stalagmites are formed through fast dripping, when depositing also occurs on the sides of the stalagmite which then grow in width. In case of slower dripping, most sediment remains at the top of the stalagmite which becomes tall and thin. Carbonate layers are perpendicular to the direction of stalagmite growth (deposited as a bunch of pancakes). When the water drips from a low ceiling, layers that build the stalagmite usually protrude upwards, and when the water drips from high ceilings, layers are concave or convex downward.

The characteristic shape and structure of stalagmites formed by water dripping from a low ceiling (left) and from a high ceiling (right)

FLOWSTONE

Flowstones are also very common speleothems. Their shape can be very different, depending of the base where they are generated. When a flowstone covers unhardened sediment (e.g., clay, sand, gravel) and the water flow later strips the sediment, it leaves behind a flowstone without a base which is often called the "canopy". A similar flowstone will be formed when flowstone grows over the surface of the lake, where it stops growing downward and spreads horizontally, creating a flat plate.

Formation of the lower side of the flat flowstone due to lake lowering

Flowstone is formed by the slow pouring of a thin layer of water over a wide area, wherein the CO2 is released from the solution into the air, leaving crystallized calcite. The crystals are generally oriented vertically to the surface flowstone, and the growth of a flowstone is formed in thin layers which can be of different color, depending on the changes in the composition of the solution creating it. Often, they are massive and cover large areas of walls and floors of channels, where they can exceed 10 m of thickness. 

DRAPERIES

Among the most beautiful of cave formations, draperies are deposited from calcite-rich solutions flowing along an overhung surface. The surface tension allows these solutions to cling to a wall or a sloping ceiling as they stream slowly downward. Loss of carbon dioxide in the cave atmosphere causes the solutions to become supersaturated with calcite, deposited in thin trails. Initial calcite trails, hanging slightly lower than the surrounding surface, become preferential routes for a continued flow, and so develop into slender, delicate sheets.

Depending on the flow of water, draperies can be flat or meandering. Calcite crystals grow vertically in the direction of the water flow and usually form a toothed edge on the last layer of draperies. The toothed edge of the draperies depends on the speed of the water flow. Faster flow results in smaller crystals so draperies have a smooth edge, but a slower flow forms larger crystal so the edge of the draperies is serrated.

Draperies are often very thin, transparent and have colored layers, depending on the changing composition of the solution during their growth. 

CRYSTALS

The underground karst often hides smaller or larger clusters of free or partially free crystals of cave minerals with clearly visible crystal surfaces. Their size varies from a few millimeters to over 20 centimeters. The reflection of light from straight and shiny crystal surfaces gives the impression of a magical shimmer on the walls of the channel.

Large crystals are formed in three different underground environments: spaces completely filled with water, underground lakes located above a completely submerged area, or air-filled spaces, from solutions leaking into them through walls or cave sediments.

ICICLES

Icicles are created by freezing dripping water, flowing water, leachate and water vapor in the cave air. Freezing the dripping and flowing water forms shapes similar to ordinary calcite speleothems - ice stalactites, stalagmites, columns, draperies and flowstone. Usually they have a smooth surface with rarely visible crystal ice surfaces. Thin icicles are transparent and colorless, and the thick ones are bluish to blue-green or white.

Leachate, which flow down the rock in a thin film, usually forms an icy crust, while freezing the moisture from the air in the cave walls creates very fragile skeletal ice crystals.

Icicles are common in the front parts of the caves in higher mountain areas or in regions with a cold climate.

In lower, or warmer regions, icicles occur only in winter, but disappear in the summer.

Important information: Tours of the cave are not free of charge. The cave can be visited every day except Monday from 10-17.The prices range between 10-30 kn. If you want answers, you will have to enter the cave!

In order to log this Earth Cache I will ask you several questions and you should send your answers to my e-mail. You don’t have to wait for my confirmation, feel free to log the find as soon as you send your answers. If there are problems with your answers, I will contact you.

1. A large stone is located at the starting coordinates. What is on top of the stone and which two names feature on the stone itself? What is the stone's structure?
2. According to your opinion and to what you read, was this stone removed from the cave?
3. What is located opposite the stone, in the wall?
4. Which side is the cave entrance facing?
5. Review the surroundings within a 50 m circle. How many caves are at the location and which cave is open to the public?
6. Search the earthcache – what shapes of flowstone do you see?
7. Given its location, how many years does it take for a flowstone to grow 1 cm?
8. In front of the entrance to the second hall, there is a stalagmite growing on the floor. Estimate its height and age.
9. What is the year-round temperature in the cave?
10. How are flowstones formed at this location? What are the two most important factors?
11. Describe the path leading from the entrance to the main hall (height, width, slope, type of entrance, wall structure, are there unmarked paths, forks…)
12. Describe the „peculiarity“ at the main hall ceiling.
13. The cave is surrounded by an educational path. If you follow the path, at one point you will notice its connection to the „peculiarity“ located at the main hall ceiling. What happens at this location in the winter, and what in the summer?

Izvor/source: wikipedia, speleologija.eu, goodearthgraphics.com

Veliko hvala vontere na pomoći prilikom izrade ovog spiljskog earthcache-a. / Many thanks to the vontere for helping me to create this cave earthcache