Sedamnaest godina nakon izgradnje pruge Rijeka – Karlovac,centar grada dobiva reprezentativnu kolodvorsku zgradu. Za projekt građevine bio je zadužen glavni arhitekt Mađarskih državnih željeznica Ferenc Pfaff. Pfaff je tipološki vrlo slična zdanja projektirao u Zagrebu, Bratislavi, Pečuhu i drugdje na prostoru Austro-Ugarske. Zadani projekt izvelo je poduzeće Vjenceslava Celligoija, a 1. siječnja 1891. Rijeka dobiva zgradu željezničkog kolodvora.
Arhitektonska profilacija kolodvorske zgrade jednostavna je i podređena njezinoj namjeni. Građevina je temeljenana jednoetažnome paviljonskom prostoru čiji je naglasak na dužini (120 m). Visinom i fasadnim ukrasom posebno je istaknut središnji ulazni paviljon, dok su malo manje visine bočna dva paviljona koja su s glavnima povezani krilima. U duhu mađarske gradnje zdanje posjeduje skladnu klasicističku kompoziciju. Trokutni zabati poviše prozorskih otvora, krovna balustrada iznad friza s triforama te reljefna dekoracija s motivima girlandi i rizalitnim pilastrima s korintskim kapitelima tek su neki od motiva kojima mađarski arhitekt, u duhu klasicizma, interpretira antiku.
Zgrada željezničkog kolodvora djelomično je zapuštena iako je reprezentativni primjerak rada arhitekta Ferenca Pfaffa.
Nedaleko kolodvora nalazi se stara lokomotiva MAV 375.503/JŽ 51-302 izgrađena 1914 godine u Budimpešti. Lokomotiva 51-032 kao muzejski primjerak izložena je od 1985 godine.
