|
Petrified and permineralized fossils are those corresponding to the classical definition of fossil in which organic or hollow parts are replaced with minerals (see next section). Its formation can leave internal or external molds in which the original material may disappear.
Ichnofossils (trace fossils): traces of the activity of a living being that are recorded in the rock and give information about the behavior of the species. They may be changes in the environment (nests and other structures), traces (footprints), stools (coprolites -excrements-, eggs …) and other traces such as scratches, bites…
Amber: fossilized resin of more than 20 million years old. The intermediate state of amber is called copal (less than 20 million years) old. The resin, before becoming amber can trap insects, arachnids, pollen… in this case is considered a double fossil.
Chemical fossils: are fossil fuels like oil and coal, which are formed by the accumulation of organic matter at high pressures and temperatures along with the action of anaerobic bacteria (bacteria that don’t use oxygen for metabolism).
Subfossil: when the fossilization process is not completed the remains are known as subfossils. They don’t have more than 11,000 years old. This is the case of our recent ancestors (Chalcolithic).
Living fossils: name given to today’s living organisms very similar to species extinct. The most famous case is the coelacanth, it was believed extinct for 65 million years until it was rediscovered in 1938, but there are other examples such as nautilus.
Pseudofossils: are rock formations that seem remains of living beings, but in reality they are formed by geological processes. The best known case is pyrolusite dendrites that seem plants. Obviously fossils became more common after the appearance of hard parts (shells, teeth, bones …), 543 million years ago (Cambrian Explosion). The fossil record prior to this period is very scarce. The oldes tknown fossils are stromatolites, rocks that still they exist today formed by the precipitation of calcium carbonate because of the activity of photosynthetic bacteria.
Okamenjeni i permineralizirani fosili su oni koji odgovaraju klasičnoj definiciji fosila u kojima su organski ili šuplji dijelovi zamijenjeni mineralima (vidi sljedeći odjeljak). Njegova tvorba može ostaviti unutarnje ili vanjske plijesni u kojima izvorni materijal može nestati.
Ichnofossils (fosili u tragovima): Tragovi aktivnosti živih bića zabilježeni u stijeni i daju podatke o ponašanju vrste. To mogu biti promjene u okolišu (gnijezda i druge građevine), tragovi (tragovi stopala), stolice (koproliti - komadići, jajašca ...) i drugi tragovi poput ogrebotina, ujeda ...
Amber: Fosilizirana smola stara više od 20 milijuna godina. Srednje stanje jantara naziva se kopal (staro manje od 20 milijuna godina). Smola, prije nego što postane jantarna boja, može uhvatiti insekte, pauka, pelud… u ovom se slučaju smatra dvostrukim fosilima.
Kemijski fosili: su fosilna goriva poput nafte i ugljena, koja nastaju akumulacijom organskih tvari pri visokim pritiscima i temperaturama, zajedno s djelovanjem anaerobnih bakterija (bakterija koje ne koriste kisik za metabolizam).
Subfosil: kada proces fosilizacije nije dovršen, ostat će poznat kao podfosil. Nemaju više od 11.000 godina. To je slučaj naših nedavnih predaka (kalkolit).
Živi fosili: naziv je dat današnjim živim organizmima vrlo sličnim izumrlim vrstama. Smatralo se da je za najpoznatiji slučaj Coelacanth izumro 65 milijuna godina dok nije ponovno otkriven 1938., ali postoje i drugi primjeri poput nautilusa.
Pseudofosili: jesu stenske formacije za koje se čini da ostaju živa bića, ali u stvarnosti ih formiraju geološki procesi. Najpoznatiji slučaj su piroluzitni dendriti koji izgledaju kao biljke. Očito su fosili postali češći nakon pojave tvrdih dijelova (školjke, zubi, kosti ...), prije 543 milijuna godina (kambrijska eksplozija). Zapisi o fosilima prije tog razdoblja vrlo su rijetki. Najstariji poznati fosili su stromatoliti, stijene koje i danas postoje, nastale taloženjem kalcijevog karbonata zbog aktivnosti fotosintetskih bakterija.
What is Limestone?
Limestone is a sedimentary rock composed primarily of calcium carbonate (CaCO3) in the form of the mineral calcite. It most commonly forms in clear, warm, shallow marine waters. It is usually an organic sedimentary rock that forms from the accumulation of shell, coral, algal and fecal debris. It can also be a chemical sedimentary rock formed by the precipitation of calcium carbonate from lake or ocean water.
Limestone-Forming Environment - Marine
Most limestones form in shallow, calm, warm marine waters. That type of environment is where organisms capable of forming calcium carbonate shells and skeletons can easily extract the needed ingredients from ocean water. When these animals die their shell and skeletal debris accumulate as sediment that might be lithified into limestone. Their waste products can also contribute to the sediment mass. Limestones formed from this type of sediment are biological sedimentary rocks. Their biological origin is often revealed in the rock by the presence of fossils.
Some limestones can form by direct precipitation of calcium carbonate from marine or fresh water. Limestones formed this way are chemical sedimentary rocks. They are thought to be less abundant than biological limestones.
Today Earth has many limestone-forming environments. Most of them are found in shallow water areas between 30 degrees north latitude and 30 degrees south latitude.
Limestone-Forming Environment - Evaporative
Limestone can also form through evaporation. Stalactites, stalagmites and other cave formations (often called "speleothems") are examples of limestone that formed through evaporation. In a cave, droplets of water seeping down from above enter the cave through fractures or other pore spaces in the cave ceiling. There they might evaporate before falling to the cave floor. When the water evaporates, any calcium carbonate that was dissolved in the water will be deposited on the cave ceiling. Over time this evaporative process can result in an accumulation of icicle-shaped calcium carbonate on the cave ceiling. These deposits are known as stalactites. If the droplet falls to the floor and evaporates there a stalagmite could grow upwards from the cave floor.
The limestone that makes up these cave formations is known as "travertine" and is a chemical sedimentary rock. A rock known as "tufa" is a limestone formed by evaporation at a hot spring, lake shore, or other area.
Composition of Limestone
Limestone is by definition a rock that contains at least 50% calcium carbonate in the form of calcite by weight. All limestones contain at least a few percent other materials. These can be small particles of quartz, feldspar, clay minerals, pyrite, siderite and other minerals. It can also contain large nodules of chert, pyrite or siderite.
The calcium carbonate content of limestone gives it a property that is often used in rock identification - it effervesces in contact with a cold solution of 5% hydrochloric acid.
Varieties of Limestone
There are many different names used for limestone. These names are based upon how the rock formed its appearance or its composition and other factors. Here are some of the more commonly used.
Chalk: A soft limestone with a very fine texture that is usually white or light gray in color. It is formed mainly from the calcareous shell remains of microscopic marine organisms such as foraminifers or the calcareous remains from numerous types of marine algae.
Coquina: A poorly-cemented limestone that is composed mainly of broken shell debris. It often forms on beaches where wave action segregates shell fragments of similar size.
Fossiliferous Limestone: A limestone that contains obvious and abundant fossils. These are normally shell and skeletal fossils of the organisms that produced the limestone.
Lithographic Limestone: A dense limestone with a very fine and very uniform grain size that occurs in thin beds that separate easily to form a very smooth surface. In the late 1700's a printing process (lithography) was developed to reproduce images by drawing them on the stone with an oil-based ink and then using that stone to press multiple copies of the image.
Oolitic Limestone: A limestone composed mainly of calcium carbonate "oolites", small spheres formed by the concentric precipitation of calcium carbonate on a sand grain or shell fragment.
Travertine: A limestone that forms by evaporative precipitation, often in a cave, to produce formations such as stalactites, stalagmites and flowstone.
Tufa: A limestone produced by precipitation of calcium-laden waters at a hot spring, lake shore or other location.
Fossils
On EarthCache location, you can find not only nice example of sedimentary rock limestone, but also nice examples of fossils. What are fossils, anyway? Well, they are anything that provides evidence of life in past ages. That evidence of life in past ages can come in two types. It can be either direct evidence or indirect evidence of past life.
Direct evidence of life are fossils of hard body parts of organisms. They can be fossilized bones or shells in case of animals. Or it can be fossilized wood or leaves in case of plants. In some cases, the entire organism can be fossilized, together with both soft and hard parts. Example of such fossils are insects trapped in amber or mammoths frozen in ice.
Indirect evidence of life are trace fossils. They are various footprints, trails, marks that were left by organisms and then fossilized. Coprolites (fossilized poo) is also one example of trace fossils.
Classification
Two major classification schemes, the Folk and the Dunham, are used for identifying limestone and carbonate rocks.
Što je vapnenac?
Vapnenac je sedimentna stijena sastavljena uglavnom od kalcijevog karbonata (CaCO3) u obliku mineralnog kalcita. Vapnenačke forme najbolje su vidljive i prepoznatljive u toplim, plitkim morskim vodama. Vapnenac je obično biološka (organska) sedimentna stijena nastala taloženjem školjaka, koralja, algi i fekalnih ostataka.
Također, može biti i kemijski (anorganski) formirana sedimentna stijena nastala taloženjem kalcijevog karbonata iz jezera, mora ili oceana.
Nastajanje vapnenca - marinski
Većina vapnenaca nastaje u plitkim, mirnim i toplim morskim vodama. U morskom okruženju lako dolazi do izvlačenja kalcijevog karbonata iz školjaka i kostura potrebnih za formiranje vapnenca. Nakon što morski organizmi izumru njihove oklopne i skeletne krhotine talože se kao sediment koji se pretvara u vapnenac. Njihovi otpadni proizvodi (kakica) također mogu doprinijeti taloženju. Vapnenci nastali na ovakav način nazivaju se biološkim sedimentnim stijenama. Njihovo biološko podrijetlo otkrivamo prisutnošću fosila u stijeni.
Neki vapnenci mogu nastati izravnim taloženjem kalcijeva karbonata iz morske ili slatke vode. Vapnence nastale na ovaj način nazivamo kemijskim sedimentnim stijenama. Po svojoj strukturi manje su obilni od biološkim vapnenaca.
Danas je na Zemlji puno vapnenačko oblikovanih okruženja. Većina ih se nalazi u pličinama između 30 stupnjeva sjeverne geografske širine i 30 stupnjeva južne geografske širine.
Nastajanje vapnenca - isparavanjem
Vapnenac može nastati i isparavanjem. Stalaktiti, stalagmiti i ostali spiljski oblici takvi su primjeri vapnenca. U pećini, kapljice vode cure odozgo kroz pukotine ili pore i dolaze do spiljskih stropova. Prije pada na pod spilje može doći do isparavanja. Kako voda isparava tako se kalcijev karbonat taloži na stropu spilje. Tijekom vremena proces isparavanja može rezultirati nastankom vrhova kalcijeva karbonata na stropu spilje. Takve naslage počinju tvoriti stalaktite. Moguć je i obrnuti proces kada se isparavanje događa na tlu spilje što omogućava nastanak stalagmita.
Vapnenac koji tako tvori spiljske oblike poznat je i kao „sedra“ te pripada kemijskim sedimentnim stijenama. Stijena poznata kao „tuf“ vapnenac je nastao isparavanjem vrućih izvora, obala jezera ili sličnih područja.
Sastav vapnenca
Vapnenac je po definiciji kamen koji sadrži najmanje 50% kalcijevog karbonata u obliku kalcitne mase. Svi vapnenci sadržavaju barem nekoliko postotaka drugih materijala. To mogu biti maleni udjeli kvarca, feldspata, gline, pirita, siderita i ostalih materijala. Također mogu sadržavati veće komade rožnjaka, pirita ili siderita.
Prisustvo kalcijevog karbonata u vapnencu daje mogućnost lake identifikacije stijene, koja se izložena hladnoj otopini 5%-tne solne kiseline – zapjeni.
Vrste vapnenca
Postoji puno naziva koji se koriste za vapnenac. Ti se nazivi temelje na tome kako je stijena nastala, njezinom izgledu, sastavu i ostalim čimbenicima. Slijedi nekoliko najčešćih naziva:
Kreda: meki vapnenac s vrlo finom teksturom obično bijele ili svijetlo sive boje. Uglavnom nastaje od vapnenačkih ostataka ljusaka mikroskopskih morskih organizama, npr. foraminifera ili vapnenačkih ostataka mnogobrojnih vrsta morskih algi.
Kokvina: Slabo-zacementiran (povezan) vapnenac koji je uglavnom nastao od krhotina slomljenih ljusaka.
Fosilizirani vapnenac: kao što mu naziv govori sadrži obilje fosila. Najčešće se radi o školjkama i kostima organizama koji tvore vapnenac.
Litografski vapnenac: gusti vapnenac s vrlo finim i vrlo ujednačenim veličinama zrna koji se pojavljuje u tankim naslagama koje se mogu lagano raslojavati u vrlo glatku površinu. Krajem 18. stoljeća razvijena je litografija. Litografija je postupak nastanaka likovnog djela u kojoj se po vapnenačkoj ploči crta masnom kredom ili litografskim tušem, pri čemu se stvara vapneni sapun. Zatim se ploča prekrije dušičnom kiselinom pomiješanom s arapskom gumom rastopljenoj u vodi. Vapneni sapun odbija zakiseljenu otopinu te su tako njenom djelovanju izloženi samo neiscrtani dijelovi kamena. Nakon toga se kamen ovlaži vodom i prijeđe valjkom premazanim tiskarskom bojom. Vlažna čista površina ne prima masnu boju, prima je jedino crtež (vapneni sapun) koji nije upio vodu. Litografija je omogućila vrlo laganu proizvodnju kopija te je postala jako raširena.
Oolitski vapnenac: sastavljen uglavnom od kalcijevog karbonata "oolites", male sfere nastale koncentričnim taloženjem kalcijevog karbonata na pješčanom zrnu ili ostatku školjke.
Sedra: vapnenac nastao isparavanjem oborina, najčešće u spiljama, nastaju spiljski oblici poput stalaktita ili stalagmita.
Tuf: vapnenac nastao taloženjem voda bogatih kalcijem iz vrućih izvora, obala jezera ili sličnih mjesta.
Fosili
Na svim spomenutim lokacijama, pronaći ćete ne samo lijep primjer sedimentne stijene vapnenca, već i veliki broj fosila. Što su uopće fosili? Oni su sve ono što dokazuje život u prošlim vremenima. Taj se dokaz prošlog života javlja u dva oblika. On može biti izravan ili neizravan.
Izravan dokaz života su fosili koje čine čvrsti dijelovi organizama. U slučaju životinja, to mogu biti fosilizirane kosti ili školjke. Ili, kada su u pitanju biljke, to može biti fosilizirano drvo ili lišće. U nekim slučajevima, fosiliziran može biti i cijeli organizam, i njegovi meki i njegovi čvrsti dijelovi. Primjeri takvih fosila su insekti zarobljeni u jantaru ili mamuti smrznuti u ledu.
Neizravan dokaz života su fosilni tragovi. To su različiti otisci stopala, repova, tragova, koje su organizmi ostavljali, a zatim su fosilizirani. Koproliti (fosilizirana kakica) su također jedan primjer fosilnih tragova.
Klasifikacija
Dva su velika klasifikacijska sustava kojima se služimo prilikom identifikacije i klasifikacije vapnenačkih i karbonatnih stijena: Folkov i Dunhamov.
|