Na temelju odobrenja Uprave Akademije od 2. VII. 1957. a prema prethodnom zaključku sjednice I. Odjela od 10. V. 1957. započelo se je sistematsko arheološko istraživanje stare čazmanske tvrđave na mjestu danas zvanom Gradina. Za ovogodišnje iskapanje bila je na raspolaganje svota od 127.000. Din iz budžeta Akademijina Povijesnog muzeja Hrvatske. Prvo rekognosciranje terena izvršila sam 22. III. 1957. Prisutna je bila i prof. Štefica Habunek, konzervator, te se je tom prilikom izvršila zaštita lokaliteta, to jest obustavljeni su radovi na uređenju parka, koji je trebao obuhvatiti cio tvrđavski prostor. Drugi put bila sam na obilasku terena uz dopisnog člana dar. Stjepana Gunjaču, koji je prema zahtjevu I. odjela rekognioiscirao teren 22. V. 1957. U toku pripremnih i radova nastojala sam skupiti što više podataka o historijatu tvrđave iz arhivske grade li literature. S time u vezi pregledala sam Arhiv čazmanskog kaptola u Varaždinu, ali nisam našla nikakvih podataka o samoj tvrđavi, što upućuje na dalje traženje u arhivima Vojne krajine, barem za novije doba, jer se je u sklopu Vojne krajine nalazila i čazmanska tvrđava. Ipak cio niz darovnica, oporuka i sličnih dokumenata sačuvanih u Arhivu čazmanskog kaptola, nekadašnjeg »locus credibilis«, daje važne podatke o historiji, a napose o ekonomici ovoga kraja, iz kojega se ne može izdvojiti sama tvrđava. U Državnom arhivu u Zagrebu u fasciklu Generalatus Varasdiniensis I. našla sam Plan Čazme (prilog 1) koji je već publicirao Gj. Szabo: Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji, Zgb. 1920. str. 105 ali još uvijek neutvrđenog autora i vremena, kada je nacrt nastao. Po stilskim astabinamia može se zaključivati, da je nacrt rađen u XVII. st. Svakako u daljem radu nastojat ću da pobliže ‘osvijetlim postanak tog plana, ako već ne direktno, a ono komparacijom sa sačuvanim nacrtima naših tvrđava iz XVII. st. od poznatog vojnog inženjera Martina Stiera i drugiih zbirki nacrta, do koijih mognem doći. Nadalje pregledala sam Acta Comiltialia Regni Croatiae, Dalmatiiae, Slavomae vol. 1-5. gdje kani iz saborskih zaključaka u toku godine 1582. dio 1610. našla vijesti o renoviranju čazmanske tvrđave. Od podataka u literaturi o samoj tvrđavi najopsežniji su podaci iz naprijed citiranog djela Gj. Szabe, pa i to su više nego oskudnih nekoliko općenitih napomena. Szabo vjerovatno nije vidio ostatke čazmanske tvrđave, jer, ih zapravo u njegovo doba nije više bilo na površini, pošto se je po pričanju mještana na području tvrđave pred više od 60 godina nalazio voćnjak. Zato Szabo i ne stavlja napomenu, da se nacrt ne poklapa sa sačuvanim ostacima tvrđave. Naime, sačuvani ostaci bastiona na uglovima tvrđave su kružnog tlorisa, dok su bastioni na planu kvadratičnoig oblika.Teren ovogodišnjih iskapanja odredila sam uz suglasnost dr. Gunjače. To je bilo donekle uvjetovano zatečenom situacijom: na prostoru tvrđave nalazi se u istočnom dijelu zgrada nekadašnjeg grani carskog kapetana, sredinu zaprema nedavno podignuta kosturnica, dok je preostali dio bio predviđen za uređenje parka.