Skip to content

<

Pebbles in the rock / Šljunak u vapnencu

A cache by Vane (kompaski) Send Message to Owner Message this owner
Hidden : 08/02/2020
Difficulty:
1.5 out of 5
Terrain:
2 out of 5

Size: Size:   other (other)

Join now to view geocache location details. It's free!

Watch

How Geocaching Works

Please note Use of geocaching.com services is subject to the terms and conditions in our disclaimer.

Geocache Description:


--> English description

--> slovenski opis / Slovenian description

--> waypoints and logs / točke poti in dnevniki


(HR) ŠLJUNAK U VAPNENCU?

Da. Šljunak se nalazi u kompaktnim slojevima vapnenca na obali prekrasnog otoka. Kako se snašao tamo? Čitajte dalje za odgovor i posjetite ovaj fenomen u prirodi.

Posjetite našu web stranicu Geološki zakladi / EarthCaches za kompletnu listu naših EarthCache-a i mnogo dodatnih informacija.

FORMIRANJE VAPNENAČKIH SLOJEVA I ŠLJUNKA

VAPNENAC
je taložna (sedimentna) stijena s prevladavajućim sadržajem minerala kalcita - kemijski kalcijevog karbonata (CaCO3), koji nastaje u organskim i anorganskim procesima.
U morskom okolišu mnoge biljni i životinjski organizme mogu izvući otopljeni kalcijev karbonat iz vode, koji ugrađuju u svoje kosture / ljušture kao kalcit ili aragonit. Kad poginu, njihovi se kosturi / ljušture talože na morsko dno, sloj po sloj. Kalcit izvađen iz vode zalijepi ih u čvrsti vapnenac, pa su slojevi vapnenca često bogati fosilima.
Rjeđe se vapnenac formira potpuno bez intervencije organizama. To se obično događa ako se zbog isparavanja vode koncentracija kalcijevog karbonata u njoj toliko poveća da se kalcit ili aragonit izlučuju zbog prezasićenja. U toplim klimama, kada struje dovode hladnu morsku vodu iz dubina i ona se brzo zagrije, mogu se izlučivati izravno iz vode.
Zbog nakupljanja novih slojeva na morskom dnu, donji se slojevi sve više komprimiraju, uhvaćena voda i zrak postupno se potpuno istisnu, taložina se sabija. Kalcitni minerali onda lijepe ili "cementiraju" komprimirane čestice zajedno i stvaraju kompaktnu stijenu. Taj proces formiranja vapnenaca traje dugo vrijeme, stotine tisuća ili milijune godina.

oak
Slika / Figure 1: Slojevi vapnenca u stijenama uz morsku obalu. / Limestone layers in the cliffs at the sea shore. / Apnenčaste plasti v stenah ob morski obali.

ŠLJUNAK:
Vremenskim utjecajima i erozijom iz starije stijene nastaju veći i manji kameni fragmenti oštrih ivica. Ti kameni fragmenti preoblikuju se u šljunak pomoću vodenih strujam u rijekama, jezerima i morima. U rijekama brze vode valjaju kamenje po dnu korita, fragmenti se sudaraju i međusobno bruse. Rubovi kamena se zaobljuju i nastaje šljunak. Na sličan način stvaraju se šljunci na obalama mora, osim što valovi ovdje igraju glavnu ulogu. Ovdje kamen(čići) premještavani su u plitkom dijelu ispred obale i na dijelu obale gdje dopiru valovi, a rezultat su također obrušeni i zaobljeni šljunci. </ P> oak
Slika / Figure 2: Šljunak uz morsku obalu i uz rijeku. / Pebbles on the sea shore and on the river bank. / Prodniki na morski obali in na rečnem prodišču.

ŠLJUNAK U SLOJEVIMA STIJENA

Objašnjeno je stvaranje vapnenca i šljunka. Ali kako objasniti lijepo zaobljeni šljunak u kompaktnim slojevima vapnenca? Jasno je, da se šljunak mora formirati odvojeno, najvjerojatnije na morskoj obali. Manje je vjerojatno da ih je donijela brza rijeka koja je imala dovoljno jak tok sve do svoga ušća, da je donijela čitave šljunke. S morske obale vodene struje uspjele su prenijeti i valjati pojedine šljunke dovoljno daleko da dostignu morsko dno, gdje se odvijao proces formiranja novih slojeva vapnenca.
oak
Slika / Figure 3: Šljunak u sloju vapnenca: A – cjeli, B – djelomično oštečen i C – potpuno izljušten šljunak. / Pebbles in the limestone layer: A – whole, B – damaged and C – completely removed from the layer. / Prodniki v plasteh apnenca: A – celi prodniki, B – poškodovani in C – povsem iz apnenca »izluščeni« prodniki.

Ovakav proces ponavljao se kroz povijest (nekoliko milijuna godina), jer se šljunak nalazi u više slojeva vapnenca, koji leže jedan iznad drugog.

oak
Slika / Figure 4: Šljunak nalazi se u više slojeva vapnenca. / Pebbles are present in several limestone layers. / Prodniki so v več plasteh apnenca. Skica / sketch: Vane (kompaski).

PRISTUP I PARKIRANJE

EarthCache je slobodno dostupan na stjenovitoj obali poluotočića Veli Rat s svjetionikom. Možete parkirati na raširenom mjestu uz pristupni put (točka P0, Parking). Od tamo je samo kratka šetnja do traženih stijena i plaže.

oak
Slika / Figure 5: Šljunčana (pješčana) plaža uz EarthCache, sa pogledom na svjetionik / Pebble beach on the site of the EarthCache, with the view of the lighthouse / Prodnata plaža ob zakladu, s pogledom proti svetilniku.

REFERENCE
- Geotrip ’02 v Sloveniji, Branka Hlad i Darja Jeglič, urednici, Ministrstvo za okolje in prostor, Agencija RS za okolje, Ljubljana, 2005,
- Dugi otok, Turističko-planinarski zemljovid, Dalibor Bjelić et. al., Hrvatska gorska služba spašavanja, Zagreb, 2016.
- Sve fotografije: Vane (kompaski), 2020

ZADATCI ZA UPIS

Na stjenovitoj obali između svjetionika i uvale s šljunčanom / pješčanom plažom potražite vapnenačke slojeve u kojima su vidljivi šljunci „ugrađeni“ u stijenu. Možete ih pronaći na EarthCache koordinatama.
Pronađite nekoliko šljunka koji su još uvijek “zarobljeni” u površini stijene.
1. Opišite dva pronađena šljunka: veličina, boja, oblik, jesu li još cijeli / oštećeni / djelomično uklonjeni iz stijene…
2. Koliko centimetara mjeri najveći i najmanji šljunak koji ste pronašli?
3. Koji je kamen stariji: šljunak ili vapnenački slojevi u kojima se nalaze?


VAŽNO!
- PRIJE UPISA pošaljite odgovore putem GC profila ili direktno na e-mail vane.si.geo@gmail.com
Nakon toga možete upisati - ne trebate dodatno dopuštenje za upis.
- Upisi bez prethodne e-pošte s odgovorima bit će šifrirani i kasnije izbrisani!
- Upisi koji sadrže odgovore bit će izbrisani!


English description

(ENG) PEBBLES IN THE LIMESTONE LAYERS?

Yes. Pebbles are “inserted” in the compact layers of the limestone at the coast of a beautiful Adriatic island. How did they get there? Read on for answers and visit this phenomenon in the nature.

Visit our website Geološki zakladi / EarthCaches
for complete list of our EarthCaches and a lot of additional information.

LIMESTONE LAYERS AND PEBBLES FORMATION

LIMESTONE
is a sedimentary rock with the predominant content of the mineral calcite - chemically calcium carbonate (CaCO3). Limestone is formed in organic and inorganic processes.
In the marine environment, many plants and animal organisms extract dissolved calcium carbonate from water and incorporate it into their skeletons or shells as calcite or aragonite. When they die, their skeletons / shells are deposited on the seabed, layer by layer. Calcite extracted from the water glues them into solid limestone, so the layers of limestone are often rich in fossils.
Less often, limestone is formed completely without the intervention of organisms. This usually happens if the concentration of calcium carbonate in the water, because of the evaporation, increases so much that calcite or aragonite is extracted due to oversaturation. In warm climates, when cold seawater is brought from the depths by currents and warmed rapidly, they can be extracted directly from the water.
Due to the accumulation of new layers on the seabed, the lower layers are increasingly compressed, the trapped water and air are gradually completely displaced, the sediment is compacted. Calcite minerals glue (or "cement") the compressed particles together and create a compact rock. This process of limestone formation takes a lot of time - millions of years.

Figure 1 (in Croatian text): Limestone layers in the cliffs at the sea shore.

PEBBLES:
Weathering and erosion of older rock result in formation of sharp-edged fragments in the form of stones and gravel. Pebbles are formed from gravel by water currents in rivers, lakes, and seas. In rivers, rapid water currents roll the gravel along the bottom of the riverbed, fragments collide and grind against each other. The gravel is brushed and rounded into pebbles. In a similar way, pebbles are formed on the shores of the sea, except that the waves’ action play a major role here. The gravel is rolled in the shallow part of water along the shoreline and on the part of the shore reached by waves – forming the rounded pebbles.

Figure 2 (in Croatian text): Pebbles on the sea shore and on the river bank.

PEBBLES IN THE ROCK LAYERS

We know now how the limestone and pebbles are formed. But how to explain the rounded pebbles inside of the compact limestone layers? Clearly, the pebbles had to be formed separately, most likely from gravel on the seashore. They are less likely to have been brought by a fast river that had a strong enough river flow all the way to its estuary to move whole pebbles. From the seashore (or estuary), water currents managed to carry and roll individual pebbles far enough to reach the seabed, where the process of formation of new limestone layers has been taking place.

Figure 3 (in Croatian text): Pebbles in the limestone layer: A – whole, B – damaged and C – completely removed from the layer.

The process has been repeated throughout geological history (of several million years), as pebbles are found in several layers of limestone, which lie one above the other.

Figure 4 (in Croatian text): Pebbles are present in several limestone layers. Sketch: kompaski.

EARTHCACHE ACCESS AND CAR PARKING

The EarthCache is freely accessible on the rocky shore of the small Veli Rat peninsula with a lighthouse. You can park the car in the parking area beside the access road (waypoint P0, Parking). From there it is only a short walk to the beach.
If you love pebble beaches, you can enjoy on this one, in Podgarba Bay - beside the EarthCache. In the summer season, we suggest a visit in the early hours, as towards noon the beach is filled with many tourists - guests brough from hotels in nearby settlements.
Sometimes the lighthouse is open to visitors, it is worth paying the entrance fee to climb to the top - the view of the surroundings is beautiful.

Figure 5 (in Croatian text): Pebble beach on the site of the EarthCache, with the view of the lighthouse.

REFERENCES
- BOOK: Geotrip ’02 v Sloveniji, Branka Hlad and Darja Jeglič, editors, Ministrstvo za okolje in prostor, Agencija RS za okolje, Ljubljana, 2005,
- MAP: Dugi otok, Turističko-planinarski zemljovid, Dalibor Bjelić et. al., Hrvatska gorska služba spašavanja, Zagreb, 2016.
- All photos: Vane (kompaski), 2020

LOGGING TASKS

On the rocky shore between the lighthouse and the bay with a pebble beach, look for limestone layers in which pebbles are "embedded" in the surface of the rock. You can find them on EarthCache coordinates.
Find a few pebbles that are still "trapped" in the surface of the rock.
1. Describe two of the pebbles you found: size, color, shape, whether they are still whole / damaged / partially removed from the rock…
2. How many centimetres does the largest and smallest pebble you found measure?
3. Which stone is older: pebbles or limestone layers in which they are found?

IMPORTANT!
- Send answers through GC profile or directly to e-mail vane.si.geo@gmail.com
before logging. After that you can log - you don't need an additional permission to log. Please, upload photos if you have taken them.
- Logs without an accompanying e-mail containing correct answers will be encrypted and later deleted!
- Logs containing the answer will be deleted!



Slovenski opis

(SI) PRODNIKI V KOMPAKTNEM APNENCU?

Da. Prodniki so »vgrajeni« v kompaktnih plasteh apnenca na obali čudovitega otoka. Kako so zašli tja? Berite naprej za odgovore in si oglejte ta naravni pojav.

Obiščite našo spletno stran Geološki zakladi / EarthCaches
za seznam vseh naših Geoloških zakladov in mnogo dodatnih podatkov.

NASTANEK PLASTOVITIH APNENCEV IN PRODNIKOV

APNENEC
je sedimentna kamnina (usedlina), v kateri prevladuje mineral kalcit, kemično je to kalcijev karbonat (CaCO3), ki nastanja v organskih in anorganskih procesih.
V morskem okolju so mnoge rastline in živalski organizmi sposobni pridobiti iz vode raztopljen kalcijev karbonat, ki ga kot kalcit ali aragonit vgrajujejo v svoje skelete. Ko poginejo se njihove lupinice odlagajo na morskem dnu, plast za plastjo. Iz vode izločeni kalcit jih zlepi v trden apnenec, zato so plasti apnencev pogosto bogate s fosili.
Redkeje apnenec nastaja tudi povsem brez posredovanja organizmov. To se običajno zgodi, če se zaradi izhlapevanja vode koncentracija kalcijevega karbonata v njej tako poveča, da se zaradi prenasičenja kalcit ali aragonit izločita. V toplem podnebju se lahko pri hitrem segrevanju hladne morske vode, ki jo tokovi prinesejo iz globin, izločata neposredno iz vode.
Zaradi nalaganja vedno novih plasti na dno morja, se niže ležeče plasti vse bolj stiskajo, ujeta voda in zrak sta postopoma povsem izrinjena, usedlina kompaktirana. Kalcitni minerali tako stisnjene delce med seboj še zlepijo ali »cementirajo« in ustvarijo kompaktno kamnino. V tem procesu apnenec nastaja počasi, tudi več milijonov let.

Slika 1 (pri hrvaškem opisu): Apnenčaste plasti v stenah ob morski obali.

PRODNIKI:
S preperevanjem in erozijo starejše kamnine nastajajo ostrorobi odlomki v obliki grušča. Iz grušča prodniki nastajajo s pomočjo vodnih tokov v rekah, jezerih in morjih. V rekah hitri vodni tokovi grušč kotalijo po dnu struge, odlomki trkajo in se brusijo en ob drugem. Ob tem se robovi grušča obrusijo in zaoblijo v prodnike. Na podoben način prodniki nastajajo tudi na morskih obalah, le da tu glavno vlogo odigrajo valovi. Ti grušč premetavajo v plitvem delu pred obalo in na delu obale do koder sežejo, rezultat pa so prav tako obrušeni in zaobljeni prodniki.

Slika 2 (pri hrvaškem opisu): Prodniki na morski obali in na rečnem prodišču.

PRODNIKI V APNENČEVIH PLASTEH

Nastanek apnenca in prodnikov smo razložili. Kako pa razložiti najdbo lepo zaobljenih prodnikov v kompaktnih plasteh apnenca? Jasno je, da so morali prodniki nastati ločeno, po vsej verjetnosti iz grušča na morski obali. Manj verjetno je, da jih je prinesla hitra reka, ki je vse do ustja imela dovolj močan rečni tok za prestavljanje celih prodnikov. Z morske obale (ali rečnega ustja) so vodni tokovi posamezne prodnike uspeli zanesti in odkotaliti dovolj daleč, da so dosegli morsko dno, na katerem je potekal proces nastajanja novih plasti apnenca.

Slika 3 (pri hrvaškem opisu): Prodniki v plasteh apnenca: A – celi prodniki, B – poškodovani in C – povsem iz apnenca »izluščeni« prodniki.

Vsekakor se je proces skozi zgodovino (več milijonov let) ponavljal, saj prodnike najdemo v več plasteh apnenca, ki ležijo ena nad drugo, razkriti pa so le posamezni deli plasti.

Slika 4 (pri hrvaškem opisu): Prodniki so v več plasteh apnenca. Skica: kompaski.

DOSTOP DO ZAKLADA IN PARKIRANJE

Zaklad je prosto dostopen na skalni obali polotočka Veli Rat s svetilnikom. Parkirate lahko na prostoru ob dovozni cesti (točka poti P0, Parking). Od tam je le kratek sprehod do plaže.
Če ste ljubitelji plaž s prodniki, lahko na njej uživate v zalivu Podgarba pri EarthCache zakladu. V poletni sezoni predlagamo obisk v zgodnejših urah, saj se proti poldnevu plaža zelo napolni z gosti, ki jih pripeljejo iz hotelov v bližnjih naseljih. Kadar je svetilnik odprt za obiskovalce, se ob plačilu vstopnine splača vpeti nanj – razgled po okolici je čudovit.

Slika 5 (pri hrvaškem opisu): Prodnata plaža ob zakladu, s pogledom proti svetilniku.

VIRI
- Geotrip ’02 v Sloveniji, Branka Hlad in Darja Jeglič, urednici, Ministrstvo za okolje in prostor, Agencija RS za okolje, Ljubljana, 2005,
- Dugi otok, Turističko-planinarski zemljovid, Dalibor Bjelić et. al., Hrvatska gorska služba spašavanja, Zagreb, 2016.
- Vse fotografije: Vane (kompaski), 2020

NALOGE ZA VPIS OBISKA

Na skalnati obali med svetilnikom in zalivčkom s prodnato plažo poiščite apnenčaste plasti v katerih so vidni prodniki ujeti v skalno podlago. Najdete jih na koordinatah zaklada.
Poiščite več prodnikov, ki so še »ujeti« v površino skalne plasti.
1. Opišite dva med najdenimi prodniki: velikost, barva, oblika, ali sta še cela / sta poškodovana / delno odstranjena iz podlage…
2. Koliko centimetrov merita največji in najmanjši prodnik med najdenimi?
3. Katera kamnina je starejša: prodniki ali plasti apnenca v katerih se nahajajo?

POMEMBNO!
- PREDEN VPIŠETE OBISK Geološkega zaklada, pošljite odgovore preko GC profila ali neposredno na e-naslov vane.si.geo@gmail.com. Takoj potem lahko vpišete obisk Geološkega zaklada na spletu – ne potrebujete dodatnega dovoljenja. Prosimo, prilagajte le fotografije posnete od daleč.
- Vpisi brez ustrezne spremljajoče e-pošte z ustreznimi odgovori, bodo najprej trajno kodirani, kasneje izbrisani!
- Vpisi, ki vsebujejo odgovore bodo izbrisani!


tocke poti in dnevniki / waypoints and logs

Additional Hints (No hints available.)



Reviewer notes

Use this space to describe your geocache location, container, and how it's hidden to your reviewer. If you've made changes, tell the reviewer what changes you made. The more they know, the easier it is for them to publish your geocache. This note will not be visible to the public when your geocache is published.