Old oil pump
Nakon pomne analize sakupljenih podataka naša naftna kompanija svoje radne strojeve poslala je u Sokolovac kako bi počeli radove na bušenju na lokaciji koja je potencijalno novo nalazište zemnog plina ili čak nafte.
Počela je izgradnja bušotinskog radnog prostora i pristupnog puta za izgradnju istražne bušotine Jankovac 1 u sklopu ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika između INA-e i Vlade Republike Hrvatske za istražni prostor DRAVA-02. Izgradnja bušotine rezultat je provedenih geofizičkih radova snimanja 2D seizmike koje je INA provela na širem području krajem 2018. Izgradnja bušotine Jankovac 1 planira se izvesti u narednom razdoblju.
Inače, snimanja provedena prošle godine bila su vrijedna blizu 80 milijuna kuna, a provodila su se na području koje se proteže na 2506 četvornih kilometara u šest županija u sjeverozapadnoj i središnjoj Hrvatskoj. 2D seizmička mjerenja provođena su na poljoprivrednom i šumskom području općina Drnje, Đelekovec, Hlebine, Koprivnica, Koprivnički Bregi, Koprivnički Ivanec, Križevci, Novigrad Podravski, Peteranec, Rasinja i Sokolovac te na području Ludbrega i Malog Bukovca u Varaždinskoj županiji. Od svih tih lokacija upravo je polje Jankovac u Sokolovcu dalo najkonkretnije podatke, dovoljno uvjerljive da INA započne radove na probnoj bušotini.
Proizvodnja i priprema prirodnog plina iz polja Duboke Podravine Na području srednje Podravine najveća proizvodnja u zadnjem desetljeću prošloga stoljeća u Republici Hrvatskoj nalazi se na poljima Molve, Kalinovac, Gola duboka i Stari Gradac. Tu se proizvede preko 70% domaće proizvodnje prirodnog plina i oko 25% proizvodnje nafte u obliku plinskog kondenzata i C2
Utiskivanje otpada u plinske bušotine
Naftno-rudarskim zahvatima neizbježna su oštećenja tla. Ta se oštećenja smatraju "opći rizik napretka društva". U tu vrstu oštećenja spadaju trajna promjena tla, izbacivanje sirovog tla na površinu, oštećenja tla radom isplačnih jama i onečišćenje emisijom u okoliš.
Zbrinjavanje otpada iz naftnog rudarstva utiskivanjem u pogodne geološke formacije spada među efikasnije zbrinjavanje otpada. Za primjenu te tehnologije rabe se u svijetu postojeće negativne istražne bušotine i iscrpljene proizvodne bušotine locirane na područjima bliskim izvorima nastajanja otpada iz naftnog rudarstva. Za tu se svrhu mogu i izgraditi nove bušotine koje isključivo služe za zbrinjavanje otpada iz naftnog rudarstva.
Da bi se u bušotine utiskivao otpad potrebno je prethodno otpad usitniti u kašu. Da bi se takav otpad smio utiskivati u bušotine potrebno je prethodno udovoljiti odgovarajućim propisima od ranga države na niže. Usto je potrebno uspostaviti trajan monitoring, koji sadrži: opis fluida, njegovo svojstvo, volumen, te još niz raznih elemenata. Usto se moraju izrađivati razna izvješća o monitoringu.
