Albert Štriga
Alberto Ognjan Štriga (Križevci 1821-Zagreb, 1897.) Bio je sin suca Ivana Nep. pl. Štrige Cunovečkoga i Cecilije, rođene pl. Raizner, osnovnu školu je završio u Križevcima, gimnaziju u Zagrebu i Velikoj Kaniži, diplomirao pravo u Zagrebu. Bio je govorljivi pristalica Ilirskog preporoda, te je odigrao znatnu ulogu u glazbenom životu tog razdoblja kao operni pjevač, inicijator i organizator. Prozvan je jednim od najoriginalnijih Hrvata XIX. stoljeća.Štriga je u vrijeme Ilirskog preporoda imao ulogu kakva bi u današnjem, modernom shvaćanju odgovarala pojmu menadžera, jer je otkrivao umjetničke talente i poticao ih na kreativnost. No, više od toga, bio je domoljub vjeran ostvarenju narodnih ideala.
Godine 1840. utemeljio u Zagrebu prvo ilirsko glazbeno društvo na čelu s Vatroslavom Lisinskim kao dirigentom. Lisinskog je poticao na komponiranje ilirskih budnica i prve hrvatske opere, a on je pribavio libreto od Dimitrija Demetra. Godine 1849. – 1850. organizirao u Zagrebu s dobrovoljačkom glumačkom družinom predstave hrvatskih kazališnih djela, a 1869. izvedbu Verdijeve opere Trubadur na hrvatskom jeziku. Nastupao je i u Pragu, Brnu, Petrogradu. Godine 1848. Štriga je kao običan vojnik stupio u vojsku bana Josipa Jelačića te hrabrošću zaslužio čin časnika, koji je odbio prihvatiti. Za svoju dokazanu hrabrost kod Beča dobio je “Zlatni krst sa krunom”, jedino odlikovanje koje je ikad primio.
Štriga je radio i u hrvatskom zemljišnom arhivu, gdje je bio i ravnatelj, a od 1876. radio je kao putujući učitelj za voćarstvo i vinarstvo. Konačno je umirovljen živio u Zagrebu, sve do svoje smrti koja ga je iznenada zatekla u 76. godini, u nedjelju 7. ožujka 1897. u 1 sat ujutro od kapi u bolnici. 9. ožujka sahranjen je na Mirogoju u ilirskoj arkadi uz prijatelja Lisinskoga i hrvatske preporoditelje. Štriga je bio impozantna ličnost. U velikoj borbi za narodne ideale bio je on najodlučniji borac.
Glazbena škola Alberta Štrige
kontinuirano postoji od rujna 1945. godine. Razni oblici organiziranog glazbenog školstva u Križevcima postojali i puno prije toga. Prva glazbeno-obrazovna ustanova bio je Glazbeni zavod (Musikverein ili Musices Institutum) osnovan 1813. godine. Od 1856. godine, spominje se Glazbena učiona, koja kao samostalna jedinica djeluje u sklopu Glavne škole. Glazbena učiona bila je usko povezana s Gradskom glazbom, a djelovala je do 1888., nakon čega se organizirana glazbena naobrazba održavala sporadično u obliku privatne poduke lokalnih obrazovanih glazbenika.
Za razliku od toga, križevačka glazbena škola koja neprekinuto postoji od 1945. javna je školska ustanova koje je otvorena na inicijativu gradske uprave i otada kontinuirano djeluje i raste. Važni periodi promjena u toj povijesti su 1970. kad je Škola nanovo dobila rješenje o osnutku s novim imenom, Alberta Štrige i 1995. godina kad je s nastavom počela srednja glazbena škola. Danas je ova Škola, po količini nagrada s državnih i međunarodnih natjecanja i broju uspješno upisanih učenika na visokoobrazovne glazbene institucije, među najuspješnijima u državi. Ugled i visoki obrazovni kriteriji Škole dugo su se i ne uvijek s lakoćom gradili kroz njenu povijest, a veliku zaslugu za njen kontinuitet i rast imali su nastavnici i ravnatelji Škole.
Cache nije na ovoj lokaciji, no tu se danas nalazi Glazbena škola te se nekad nalazila Ilirska čitaonica a do nedavno i Gradska knjižnica.
Da bi izračunali koordinate morat ćete saznati koja je to prva hrvatska operau kojoj je i Štriga premijerno nastupao!
Dani brojevi u formuli su redni brojevi slova iz te opere - Koristeći englesku abecedu i dobro znani princip A=1, B=2,... Z=26, dobit ćete brojeve koje ćete uvrstiti u formulu te tako dobit finalne koordinate. Sve jasno?
N 46° 1.XXX' E 16° 32.YYY'
XXX= (1 x 6)x4 - 10 - 7
YYY=(8 x 3) + (2 x 9)x11