Gospodo, još nije prekasno!
Jedna od najmarkantnijih i najistaknutijih ličnosti novije hrvatske povijesti nesumnjivo je Stjepan Radić. U hrvatskoj politici gotovo i nije bilo svestranijeg i dinamičnijeg političara. Bio je ideolog i teoretičar, ali prije svega neumoran organizator koji je svoje zamisli pretvarao u djelo. Inteligentan, obrazovan, rječit, okrenut masama imao je izuzetno velik opseg političke akcije.
Još u ranoj mladosti, kada nije pripadao nijednoj ondašnjoj političkoj grupaciji, Radićev hrvatski nacionalni osjećaj bio je već potpuno formiran. Kao gimnazijalac u kazalištu je za vrijeme izvođenja Zajčeve opere "Nikola Šubić-Zrinski" (1888.) uzviknuo: »Slava Zrinskom, dolje tiranin Hedervary«, zbog čega je prvi put dospio u zatvor, u kojem je u tijeku svog žvota još dosta proboravio. Kada je kao maturant boravio u Krapinskim Toplicama, u jednoj je zdravici rekao: »Ne pijem ni za Starčevića, ni za Strossmayera, nego za Hrvatsku i za Slavenstvo!
God. 1893. kao izaslanik sveučilišne omladine sudjelovao je i na obilježavanju 300-godišnjice bitke kod Siska i pobjede nad Turcima. Stjepan Radić prosvjedovao je tada riječima: "Mi ovdje slavimo tristogodišnjicu hrvatskog bana, a ne slavimo desetgodišnjicu pašovanja mađarskog husara, koji se sam u Saboru nazvao tim imenom i još i rekao da se ponosi tim nazivom". Zbog te izjave Radić je u Petrinji osuđen na četiri mjeseca zatvora.
Prihvačajući jugoslavensku državnu zajednicu, Radić nije prihvaćao i način na koji je ona stvorena, jer je u tome vidio opasnost koja prijeti Hrvatskoj od velikosrpskog hegemonizma. Zato je od prvih dana postojanja nove države, nazvane Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, oštro istupao protiv sve izrazitijih tendencija centralizacije vlasti koncentrirane u rukama velikosrpskih snaga. On odlučno ustaje u obranu hrvatske nacionalne individualnosti i time izaziva nosioce vlasti protiv sebe. Njegovi istupi usmjereni su i protiv dinastije Karađorđevića kojoj pripisuje negativnu ulogu u konstituiranju i uređivanju jugoslavenske države.
Početak 1920. godine Radić je dočekao u zatvoru. No, u veljači te godine izmijenila se politička situacija uspostavljanjem koalicijske vlade tzv. Parlamentarne zajednice u kojoj je uz radikale bila i Hrvatska zajednica, tada glavna politička stranka u Hrvatskoj i Radić je pušten iz zatvora.
Nakon izlaska iz zatvora Radić je razvio izuzetno veliku stranačku aktivnost istupajući oštro protiv politike nasilne centralizacije na svojim većim i manjim stranačkim skupovima. Radio je na daljnjem organiziranju stranke, pa su posebno zapažene njegove skupštine u Zagrebu, Vrapču, Bjelovaru. Nakon skupštine u Sisku, održane 21. ožujka 1920., uslijedio je novi napad na Stjepana Radića. I doista, na početku skupštine (koja je započela u 10 sati) došlo je do incidenta, koji je Stjepana Radića spriječio da nastavi započeti govor. On je okupljenom narodu (prema procjeni izvjestitelja bilo je oko dvadeset tisuća seljaka) obratio riječima: »Na moru je čovjek bliže Bogu, ali i grobu. A u političkom životu bliže je Bogu i narodu. Biti blizu narodu, to znači braniti pravicu i slobodu, jedno i drugo, obadvoje. Jer sloboda bez pravice, to je sanjarija, a pravica bez slobode, to je prezrena sirotica. Na te riječi iz grupe od dvadesetak demokrata na čelu s potpukovnikom Teslićem začuo se poklik »izdajica«, a zatim je Teslić iz revolvera ispalio nekoliko hitaca.
Akcija protiv Stjepana Radića, sudski proces i osuda na dvije i pol godine zatvora očito su bili sračunati na onemogućivanje njegove političke djelatnosti, tj. njegove osobne agitacije u predizbornom razdoblju. Kada se dan izbora posve približio, beogradski vladajući vrh procijenio je da ga može pustiti na slobodu jer je svoju pravu namjeru ostvario. Radić nije mogao obilaziti svoje birače i držati poticajne govore u prilog svoga federalističkog programa, pa je trebalo očekivati i slab rezultat njegove stranke. No, dogodilo se upravo obratno. Radićeva Hrvatska pučka seljačka stranka osvojila je pretežni dio hrvatskih glasova (230.000) i 50 mandata pregazivši gotovo sve stare hrvatske građanske stranke (Hrvatsku zajednicu, Hrvatsku stranku prava, Hrvatsku pučku stranku) i preuzevši vodstvo hrvatske politike u novostvorenoj jugoslavenskoj državi.
Stjepan Radić od tada je predsjednik najveće hrvatske stranke i predvodnik borbe hrvatskog naroda protiv centralizma i velikosrpske hegemonije. Postao je pravi tribun slobode i duhovne neuništivosti hrvatskog naroda. Njegova neumorna aktivnost, neiscrpna energija i nepokolebljiva odlučnost učinili su ga simbolom hrvatske političke svijesti.
Cache nije na ovoj lokaciji, da bi dobili prave koordinate morat ćete dokučiti hint... 24 slova su u pitanju a dalje znate formulu - koristeći englesku abecedu i dobro znani princip A=1, B=2,... Z=26, dobit ćete brojeve koje ćete uvrstiti u formulu (gdje je prvo slovo citata broj 1, a 24 slovo citata broj 24) te tako dobit finalne koordinate. Sve jasno?
N 46° 1.XXX' E 16° 32.YYY'
XXX= (1+2)*7 + (5+9)*22 - (3+13)*18 + (16+12)*21
YYY= (24+23)*15 + (19-4)*11 - (20+6)*10 + (8-14)*17