Čukljenički školjkaši

HR

Na danim koordinatama pronaći ćete sedimente koji su nastali u Panonskom moru i koji su bogati s fosilima. 

(izvor: viborc.com)

Panonsko more

Prije više od 10 milijuna godina, postojala je značajna vodena površina na području današnje Panonske nizine. Riječ je bila o Panonskom moru koje je kasnije postalo Panonsko jezero. Prekrivalo je veći dio današnje Madžarske, dijelove Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovačke, Češke, Austrije, Rumunjske – čak i dijelove Ukrajine. Iščeznulo prije oko 600.000 godina, ali je ostavilo svoje brojne tragove. Fosilni ostatci i geološke formacije nam pričaju priču o davno izgubljenom moru koje je nekada pokrivalo velike dijelove središnje Europe. Postojalo je oko 10 milijuna godina (premda se po ovom pitanju akademski i drugi izvori razlikuju – neki navode kako je trajalo i 30 milijuna godina). Danas pouzdano znamo da je Panonsko more postojalo tijekom miocena i pliocena.

Bilo je to razmjerno plitko more čija dubina u pravilu nije prelazila 1000 metara, a površina mora je bila oko 200.000 kvadratnih kilometara. Tijekom svojeg postojanja, Panonsko more je prošlo kroz tri faze: kao slano more, preko jezera bočatih karakteristika (u tu je fazu ušlo kada je izgubilo svoju vezu s mnogo većim Paratethysom pa sve zbog izdizanja Karpata) sve do pretvaranja u močvaru i niz manjih jezera koja su uglavnom iščeznula. 

Zašto je presušilo Panonsko more?

Kako je spomenuto ranije, tijekom razdoblja miocena, počinje proces izdizanja Karpatskog gorja. Polagano, ovo je izdizanje izdvojilo Panonsko more i odsjeklo ga od ostatka Paratethysa. Taj je proces trajao 10ak milijuna godina tijekom kojih se more pretvorilo u jezero. Kroz milijune godina koji su uslijedili, Panonsko more, sada već jezero, počelo je svoj proces isušivanja i nestanka. U svojoj punini, Panonsko more je prestalo postojati prije 600 tisuća godina.

Fosilno nalazište

Područje naše županije izgrađuju naslage koje pripadaju mezozojskoj i kenozojskoj eri. Od mezozojskih zastupljene su samo stijene iz perioda krede i nalaze se večinom na centralnom dijelu Kalničkog gorja te možemo (barem prema stijenama) reći da je to područje staro oko 145 milijuna godina. Kenozoik je predstavljen: peleogenom, neogenom i kvartarom. Paleogenska epoha je zastupljena naslagama eocena, a neogenska miocenskim sedimentom. Neogen sjeverne Hrvatske vremenski je podijeljen na donji miocen koji se dijeli na eger, egenburg, otnang i karpat. Zatim srednji miocen koji se dijeli na baden i sarmat, gornji miocen koji se dijeli na panon i pont te pliocen. Upravo je razdoblje zanimljivo razdoblje donjeg miocena (prije oko 18 milijuna godina) zanimljivo jer se tada počinje formirati Panonski bazen (sastavljen od desetak manjih bazena) a ovaj kraj je pripadao tzv. Sjevernohrvatskom bazenu. Jezero se tijekom vremena potpuno zapunjavalo sedimentima, oplićavalo, a voda se postupno oslađivala. Dolazimo do doba srednjeg miocena i najzanimljivijeg za nas jer dolazi do raznovrsnih naslaga koje su bogate fosilima - dokaz tomu su, eto i ovi fosilni ostaci. 

(izvor: viborc.com)

U gornjem dijelu badena imamo utjecaj tektonike pa se more iz nekih područja povlači, a druga preplavljuje. To utječe na sastav naslaga koji je time dosta heterogen. Uz bazalne klastite i grubozrne pješčenjake, najveću rasprostranjenost imaju litotamnijski vapnenci te vapnenjački biogeni pješčenjaci (Vidović, 1995). Litotamnijski vapnenci nazvani su prema vapnenjačkim crvenim algama Lithothamnium jer su u njima najviše rasprostranjeni njihovi kosturi. Oni su su zajedno s koraljima, briozoima i ježincima formirali vapnenjačke grebene u plitkom i toplom moru.
U sedimentima priobalnog mora česte su debele ljušture oštriga, npr. Ostrea (Ostrea) digitalina Dubois (slika 1.) , Pycnodonta squarossa de Seres (Slika 2.), Pycnodonta cochlear navicularis Brocchi (Slika 3.), pektenida Pecten (Flabelli-Pecten) besseri Andrz. (Slika 5.), Chlamys (Macrochlamis) latissima nodosi-formis de Serres (Slika 4.) čije ostatke nalazimo u vapnenjačkom sedimentu litavcu.

Slika 1	Slika 2	Slika 3	Slika 4	Slika 5

Litotamnijski vapnenac odnosno litavac biogenog je podrijetla, svijetle boje i danas se koristi kao građevinski kamen. Nešto dalje od obale nalazi se lapor koji se taloži istodobno s litavcem. Prema fosilima se, na primjer, može zaključiti kako se, nakon prekida veze s Tethysom u Sarmatu, salinitet Paratethysa počeo smanjivati te je to rezultiralo pojavom mnogih endemskih oblika koji su se prilagodili životu u bočatoj vodi. S vremenom je Paratethys počeo isušivati, a fauna je počela sve više sličiti ovoj današnjoj.

Zadaci za logiranje

Kako biste logirali ovaj EarthCache odgovorite na sljedeća pitanja:

1. Promotrite sedimente na lokaciji EarthCachea. Kojoj vrsti sedimenta bi pripadali ostaci na danoj lokaciji?
2. Sedimenti na lokaciji EarthCachea su prepuni fosilnih ostataka. Na temelju vašeg promatranja zaključite koji fosilni ostaci prevladavaju.
3. Od ponuđenih slika u listingu, po vama, koja vrsta školjkaša prevladava na ovom području?
4. Priložiti sliku s lokacije u log.
 

Odgovore pošaljite preko mog profila na geocaching.com, a NE u Vašem logu! Ne morate čekati na moje potvrđivanje Vaših odgovora. Jednom kada pošaljete Vaše odgovore slobodno logirajte pronalazak ovog EarthCachea. Ako Vaši odgovori budu pogrešni ja ću kontaktirati Vas.

Izvori:

1. Wikipedija.org
2. Fauna Panonskog mora na području slavonije (trajna poveznica)
3. Karta Panonskog mora – detaljna rekonstrukcija, Vibor Cipan (viborc.com)

ENG

At the given coordinates you will find sediments that appear in the Pannonian Sea and that are rich in fossils.

(izvor: viborc.com)

Pannonian Sea

More than 10 million years ago, there was a significant territory of water in the area of ​​today's Pannonian Plain. It was the Pannonian Sea that later became the Pannonian Lake. It covered most of present-day Hungary, parts of Croatia, Serbia, Bosnia and Herzegovina, Slovakia, the Czech Republic, Austria, Romania - even parts of Ukraine. It disappeared about 600,000 years ago, but has left its numerous traces. Fossil remains and geological formations tell us the story of a long-lost sea that once covered large parts of Central Europe. It existed for about 10 million years (although academic and other sources differ on this point - some say it lasted for 30 million years). Today we know for sure that the Pannonian Sea existed during the Miocene and Pliocene. It was a relatively shallow sea whose depth generally did not exceed 1000 meters, and the surface of the sea was about 200,000 square kilometers. During its existence, the Pannonian Sea went through three phases: as a salt sea, over a lake of brackish characteristics (it entered this phase when it lost its connection with the much larger Paratethys and all because of the rise of the Carpathians) until it turned into a swamp and a series of smaller lakes. which have largely disappeared.

Why did the Pannonian Sea dry up? 

As mentioned earlier, during the Miocene period, the process of rising of the Carpathian Mountains begins. Slowly, this uplift separated the Pannonian Sea and cut it off from the rest of the Paratethys. This process lasted for about 10 million years during which the sea turned into a lake. Through the millions of years that followed, the Pannonian Sea, now a lake, began its process of drying up and disappearing. In its fullness, the Pannonian Sea ceased to exist 600 thousand years ago.

Fossil site

The area of ​​our county is built of deposits belonging to the Mesozoic and Cenozoic eras. Of the Mesozoic, only rocks from the Cretaceous period are represented and are located mostly in the central part of the Kalnik Mountains, so we can (at least according to the rocks) say that this area is about 145 million years old. The Cenozoic is represented by: Peleogene, Neogene and Quaternary. The Paleogene epoch is represented by Eocene deposits, and the Neogene by Miocene sediment. The Neogene of northern Croatia is temporally divided into the Lower Miocene, which is divided into Eger, Egenburg, Otnang and Carpathians. Then the Middle Miocene which is divided into Baden and Sarmatian, the Upper Miocene which is divided into Pannonian and Pontus and the Pliocene. The period of the Lower Miocene (about 18 million years ago) is interesting because it is then that the Pannonian Basin (composed of a dozen smaller basins) begins to form and this area belonged to the so-called North Croatian basin. Over time, the lake was completely filled with sediments, shallowed, and the water gradually sweetened. We come to the Middle Miocene and the most interesting for us because there are various deposits that are rich in fossils - proof of this are these fossil remains.

(izvor: viborc.com)

In the upper part of the Baden we have the influence of tectonics, so the sea recedes from some areas, and others overflow. This affects the composition of the deposits, which is thus quite heterogeneous. In addition to basal clasts and coarse-grained sandstones, lithotamnic limestones and limestone biogenic sandstones are the most widespread (Vidović, 1995). Lithothamnian limestones are named after the limestone red algae Lithothamnium because their skeletons are most widespread in them. Together with corals, bryozoans and sea urchins, they formed limestone reefs in the shallow and warm sea.
In the sediments of the coastal sea, thick shells of oysters are common, eg Ostrea (Ostrea) digitalina Dubois (Fig. 1), Pycnodonta squarossa de Seres (Fig. 2), Pycnodonta cochlear navicularis Brocchi (Fig. 3), pectenide Pecten (Flabelli-Pecten ) besseri Andrz. (Fig. 5), Chlamys (Macrochlamis) latissima nodosi-formis de Serres (Fig. 4) whose remains are found in Lithuanian limestone sediment.

Fig. 1	Fig. 2	Fig. 3	Fig. 4	Fig. 5

Lithotamnian limestone or Lithuanian limestone is of biogenic origin, light in color and is still used as a building stone. A little further from the coast there is marl which settles at the same time as the Lithuanian. According to the fossils, for example, it can be concluded that, after breaking off contact with Tethys in Sarmatia, the salinity of Paratethys began to decrease and this resulted in the appearance of many endemic forms that adapted to life in brackish water. Over time, the Paratethys began to dry up, and the fauna began to resemble this one more and more today.

Login tasks

To log in to this EarthCache, answer the following questions:

1. Observe the sediments at the EarthCache site. What type of sediment would the remains at a given location belong to?
2. Sediments at the EarthCache site are full of fossil remains. Based on your observation, conclude which fossil remains have the most in this area.
3. From the pictures offered in the listing, in your opinion, which species of shellfish in this area have the most in this area?
4. Attach an image from the location to the log.

Send answers via my profile on geocaching.com, NOT in your logo! You do not have to wait for my confirmation of your answers. Once you submit your answers feel free to log in to find this EarthCache. If your answers are wrong I will contact you.

Sources:

1. Wikipedija.org
2. Fauna Panonskog mora na području slavonije (trajna poveznica)
3. Karta Panonskog mora – detaljna rekonstrukcija, Vibor Cipan (viborc.com)