Općina Legrad nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji, na turistički izuzetno atraktivnom položaju: na svega nekoliko stotina metara od ušća Mure u Dravu. Ovo jedno je od rijetkih preostalih područja iskonske divljine u Europi, koja na tako malom prostoru imaju toliko raznolika i očuvana staništa. Veći dio ušća zaštićen je kao posebni zoološki rezervat Veliki Pažut. Prostire se na području između ušća Mure u Dravu, Zrina, Donje Dubrave i Legrada. U ovom su području obje rijeke neregulirane i neprekidno mijenjaju svoj tok i izgled. Time obogaćuju bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta. Ovo je područje jedinstveno po rijetkosti biljnog i životinjskog svijeta, stoga mu se treba pristupati s osobitom pažnjom. Zbog svog, pomalo divljeg izgleda, životinjskih vrsta koje ovdje obitavaju i bujne vegetacije, rijeka Drava prozvana je hrvatskom Amazonom.
Život uz obale divljih, ćudljivih rijeka vrlo je osebujan, drugačiji, jedinstven. Stoga i ne čudi što ovaj kraj obiluje mnogim neobičnostima koje možete pronaći na svakom koraku. Postoje dokazi da je ovaj kraj nastanjen daleko u prošlost. Pisani nam pak tragovi govore kako se mjesto Legrad prvi put se spominje 1384. godine, a nalazio se nekad na lijevoj obali Drave. Uslijed dugotrajnih oborina, nabujala rijeka je osnažila i 1710. godine te probila kraći put kroz meandar koji se nalazio na sjeveru. Tako Legrad otkriva jednu posebnu zanimljivost – poradi nepredvidive Drave, doslovno je preko noći prešao iz Međimurja u Podravinu! S Mađarske je strane ostala Legradska gora, koja se nalazi na visini od 206 metara nadmorske visine, kao i vinogradi koje su Legrađani posjedovali. Da bi se očuvalo prijateljstvo između susjednih država i općina, tradicionalno se od 1994. godine, dva puta godišnje organizira svečanost prijelaza skelom u Mađarsku, na samom ušću kod poznatog izletišta Halasz Csarda. Tih se dana slavi prijateljstvo dviju zemalja uz bogat kulturno-umjetnički program u sklopu kojeg se posjećuje crkvica svetog Mihovila na legradskoj gori. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Legrad ima 2.185 stanovnika koji žive u 920 kućanstava. Nekada je Legrad bio čuven po razvijenom obrtništvu i izradi visokokvalitetnih noževa. U 20. stoljeću otkrivena su bogata nalazišta zemnog plina, a razvija se i košaraštvo. Legrad s okolicom obiluje brojnim zanimljivim legendama od kojih je najpoznatija ona o Dravskom čovjeku, vilenjacima i carici Karolini. Posjetite baroknu crkvu, Podravsku katedralu u Legradu, evangelističku crkvu, Legradsku hižu, spomen-zbirku vatrogastvu, ušće Mure u Dravu, odmorite dušu na jezeru Šoderica, promatrajte ptice u Posebnom orintološkom rezervatu Veliki Pažut, napunite dušu, srce i pluća ljepotama, šumama i čistim zrakom.
Do Legrada možete stići raznim tematskim rutama. Ovdje počinje biciklistička staza – Drava Route, a završava Tour de Mur. Isto tako, ovuda prolaze ruta Željezne zavjese, City in network ruta te na koncu ruta Zrinski Sulejman. Svaka od njih krije prekrasne priče koje vas pozivamo otkriti i istražiti.
Katolička crkva u Legradu
Katolička crkva „Presvetog Trojstva“ u Legradu izgrađena je u periodu od 1769. do 1784. godine. Budući da je jedna od najvećih crkava u Podravini i privlači svojim kasnobaroknim izgledom, mještani Legrada prozvali su je Podravskom katedralom. Zaštićena je kao nepokretno kulturno dobro Republike Hrvatske, „O-te“ kategorije, dok su orgulje i cjelokupni inventar crkve zaštićeni kao pokretno kulturno dobro, što svjedoči o povijesnoj vrijednosti objekta u cjelini. U posljednjem se desetljeću intenzivno obnavlja.
Evangelička crkva u Legradu
Evangelička crkva u Legradu je kao sakralna građevina stavljena pod preventivnu zaštitu 2007. godine, dok su orgulje zaštićene kao pokretno kulturno dobro. Zanimljivost je da je službeni jezik u bogoslužju sve do 1995. godine bio mađarski, budući da luteranska vjeroispovijest dolazi u Legrad iz Njemačke i Južne Mađarske, odmah nakon početka reformacije, u drugoj polovici 16. stoljeća.
Evangelička crkvena općina Legrad spada među najstarije luteranske crkvene općine u Republici Hrvatskoj.
Park na Trgu Presvetog Trojstva
Središnje mjesto u Legradu upravo je lijep park na Trgu Presvetog Trojstva. Park je mjesto gdje Legrađani vole boraviti i družiti se. Posebnost parka su pilovi koji su još u vrijeme navale Tatara preneseni na ovo mjesto iz obližnje mađarske šume.
Vatrogasna spomen zbirka
Članovi dobrovoljnog vatrogasnog društva iz Legrada vrijedno su skupljali vrijedne eksponate iz svoje bogate prošlosti te su ih izložili u svojoj Spomen zbirci koja govori o povijesti društva osnovanog još daleke 1884. godine. Najvrijedniji primjerak zbirke je zastava društva iz 1899. godine, koja je ujedno o jedna od najstarijih očuvanih vatrogasnih zastava u Hrvatskoj.
Legradska hiža
Učenici osnovne škole iz Legrada uz pomoć svojih roditelja, baka i djedova, prikupili su starine, uporabne predmete i alate ovog mjesta te ih smjestili u Legradsku hižu tik uz nekadašnju osnovnu školu. Zbirka koju su tako vrijedno sakupili broji više stotina evidentiranih izložaka i zorno prikazuje nekadašnji život ovog lijepog mjesta.
Školski muzej i spomen soba Marije Bango
Vrijedni učenici osnovne škole iz Legrada dvije su školske godine radili na na projektu Školski muzej i spomen soba Marije Bango. Kroz projekt istražili su život i rad Marije Bango, legradske književnice i prosvjetne djelatnice, koja je bila više cijenjena u svijetu nego kod nas, a ostavila je velik i neizbrisiv trag u očuvanju tradicije, kulture i kulturne baštine Legrada. Prikupljeni su brojni materijali, zajedno s materijalima koje je sama Marija ostavila u nasljedstvo Legradu. Sav prikupljen materijal izložen je u zgradi stare škole.
Soba je kao izložbeni prostor otvorena za javnost 26. siječnja 2018., na četvrtu Noć muzeja, zajedno sa Školskim muzejom.
Halasz Csarda – ušće Mure u Dravu
Ušće Mure u Dravu najljepši je dio Drave u Hrvatskoj. Očuvana priroda, raznolikost biljnog i životinjskog svijeta i brojnost njihovih vrsta posebnost je ove prirodne atrakcije. Ljeti ovo popularno mjesto, Halaš Čarda pretvara u kupalište i okupljalište ribolovaca. Naročito je zanimljivo na dane svete Ane. Tada se na ovom mjestu otvara malogranični prijelaz, pa se na ovaj dan Mađari i Hrvati druže i nesmetano prelaze granicu putničkim brodom.