Neretva zadivljuje cijelim svojim tokom i složit ćete se, da je ova ljepotica neodoljiva gdje god je sretnete.
Legenda kaže da su Neretvi ime dali drevni Kelti koji su, ugledavši rijeku smaragdnozelene boje koja se probija kroz kanjone, uzviknuli "Nera-Etwa", što bi na njihovom jeziku značilo "božanstvo koje teče".
Kanal Buna, mjesto gdje se rijeka Buna ulijeva u Neretvu, nije poput drugih ušća, a posebnost mu daje činjenica da Buna teče paralelno oko 200 metara tek se onda polako obrušava u sedrene korita, formirajući tako niz vodopada.
Na ušću priroda pruža najveći raskoš boja, kombinaciju vode, zelenila i kamena, te postavlja upit ljudima koliko su svjesni bogatstva kojeg vide. Prizor je svaki put drugačiji, sve u zavisnosti od godišnjeg doba i količine vode u kanalu.
Kada je Neretva nabujala, ovi kanali se ne vide, ali kada je vodostaj manji onda možete uživati u rijetko viđenoj ljepoti. Zanimljivo je da sa ovog mosta možete vidjeti dvije boje vode - zelenu Neretvu i plavu Bunu kako jedna pored druge teku prije nego se spoje u jednu rijeku.
Područje Bunskih kanala je od 1970. godine zakonom zaštićeno područje. Zadnjih pet godina je javnost pratila borbu građana protiv gradnje mini centrala na tom području.
Bunski kanali / Buna's channels / Bunski kanali (foto: visitbih.ba)
Sedra:
Vodopadi so gađeni od sedre. Za stvaranje sedre potrebna je voda bogata otopljenim ugljičnim dioksidom (CO2), koja se na svom putu iz dubina veže sa otopljenim krečnjakom (CaCO3). ) Sedra je biolitne stijena, koja nastaje u biodinamičnom procesu međusobnim djelovanjem fizikalno-kemijskih čimbenika i živih organizama u vodi. Na brzacima i barijerama voda obogaćena otopljenim kalcijevim bikarbonatom rasprskavanjem gubi ugljični dioksid, a bikarbonatna molekula se raspada na vodu i netopljivi kalcijev karbonat koji se taloži u obliku mikrokristala veličine 10 μm. Istaloženi mikrokristali zadržavaju se na mahovima i algama te tako nastaje nova sedra.
Konglomerat ili valutičnjak:
Kod niskog vodostaja, kanal Bune je obrastao mahovinom, ali tako izgleda samo iz daljine. Ako dođemo bliže, možemo primijetiti da se ispod i među mahovinom u kanalima koje stvara Neretva krije konglomeratna stijena.
Konglomerat je grubo zrnasta klastična, sedimentna stijena nastala prianjanjem šljunka. Sastoji se od ovalnih kamenčića (klasti ili valutice), nakon čega se razlikuje od kršnika, koja se sastoji od uglastih klasti. Ime dolazi od latinske riječi conglomerare i znači akumulirati.
Fragmenti nastali trošenjem i erozijom starije stijene, na putu do mjesta taloženja u jakoj i brzoj riječnoj struji, kotrljajući se po dnu korita i sudarajući se jedni s drugima, smanjuju se i bruse. Nastaju kamenčići. Što je šire zaleđe rijeke, odakle pritoke donose stijenski materijal, to je njena geološka struktura raznovrsnija. Tako se miješaju šljunki magmatskih, metamorfnih i sedimentnih stijena. Najveće količine riječnog nanosa se talože u:
- u lepezastim prelazima iz uskih dolina u šire ravne doline,
- poplavne ravnice, odnosno sedimenti koje povremeno talože rijeke tokom poplava i
- gornji dijelovi i korita riječnih delti na ušćima rijeka u more.
Šljunak se počinje zgušnjavati i sabijati i lijepiti zajedno s vezivom. Vezivo može biti mineralni cement (najčešće kvarc ili kalcit), koji se ekstrahira iz vodenog rastvora, ili fino zrnasta baza (pijesak, glina ili lapor). Proces se naziva dijageneza ili vezivanje (cementiranje), a može biti fizički, fizičko-hemijski i biohemijski.
Različite vrste konglomerata sadrže kamenčiće različite veličine i različite količine veziva (matrice) koje ih drže zajedno. Ako otopimo matricu, stijena se raspada.
Da bi mogli logirat ovaj Earthcache postavit ću vam nekoliko pitanja, a vi nam pošaljite odgovore na emahanagc@gmail.com, ne morate čekat na odgovor već slobodno logirajte. Unosi bez odgovarajućeg emaila ili unosi koji sadrže odgovore bit će obrisani bez upozorenja! Čak i ako je Neretva nabujala, možete odgovoriti na 1/2 prvog i na treće pitanje! U tom slučaju je neophodna slika sa poplavljenom okolinom (zadatak 4).
1. na tački EC procijeniti širinu oba kanala (uži je vidljiv samo prilikom niskom vodostaju),
2. pogledajte stenu konglomerata u kanalu. Svojim riječima opišite kako to izgleda (veličina kamenčića, boja kamenčića, boja veziva... ),
3. u kom smjeru ide kanal (izmjerite azimut u °),
4. neobavezno, ali toplo se preporučuje ako uzmete neku zanimljivu sliku sa mjesta EC i stavite ju u svoj log.
Neretva impresses with its entire flow and you will agree that this rivers beauty is irresistible wherever you meet it.
Legend has it that the name Neretva was given by the ancient Celts who, when they saw the emerald green river breaking through the canyons, shouted "Nera-Etwa", which in their language would mean "flowing deity".
The Buna channel, the place where the Buna river flows into the Neretva, is not like other river estuaries, its uniqueness is given by the fact that the Buna flows parallel for about 200 meters and only then slowly falls into the tufa beds, forming a series of waterfalls.
At the estuaries, nature offers the greatest luxerious of colors, a combination of water, greenery and stone, and asks man how much he is aware of the wealth he sees. The scene is different every time, depending on the time of year and the amount of water in the canal.
When the Neretva risses, these channels cannot be seen, but when the water level is lower, you can enjoy a rarely seen beauty. It is interesting that two colors of water can be seen from the bridge - the green Neretva and the blue Buna, which flow side by side before merging into one river.
The location of the Buna canals has been legally protected since 1970. The Bun canals have been in the public eye for the past five years, as long as the citizens' struggle against the mini-hydroelectric power plants in the area lasted.
Tufa:
The waterfalls are made of tufa. The formation of tufa requires water rich in dissolved carbon dioxide (CO2), which is enriched with dissolved limestone (CaCO3) on its way from the depths. Tufa is a biolithic rock, it is created in a biodynamic process through the interaction of physical and chemical factors and living organisms in water. At rapids and barriers, water enriched with dissolved calcium bicarbonate (HCO3) loses carbon dioxide as it flows, and the bicarbonate molecule breaks up into water and insoluble calcium carbonate, which settles in the form of 10 μm microcrystals. The deposited microcrystals remain on the mosses and algae and thus new tufa is formed.
Conglomerate:
At low water level, the Buna canal is overgrown with moss, but it only looks that way from a distance. If we walk closer, we can notice that conglomerate rock is hidden under and among the moss in the canals and basins created by the Neretva.
Conglomerate is a coarse-grained clastic, sedimentary rock formed by the adhesion of gravel. It consists of rounded pebbles (pebbles),which separates it from breccia, which consists of angular pebbles. The name comes from the Latin word conglomerare and means to accumulate.
Fragments formed by the weathering and erosion of older rock, on their way to the place of deposition in a strong and fast river current, rolling along the bottom of the bed and bumping against each other, reduce and abrade. Pebbles are formed. The wider the hinterland of the river, from where the tributaries bring rock material, the more varied is its geological structure. This is how pebbles of igneous, metamorphic and sedimentary rocks are mixed together. The largest amounts of river sediment are deposited in:
- in fan-shaped transitions from narrow valleys to wider flat valleys,
- flood plains, i.e. sediments periodically deposited by rivers during floods
- upper parts and beds of river deltas and at river mouths into the sea.
The gravel begins to thicken and compress and stick together with the binder. The binder can be mineral cement (most often quartz or calcite), which is extracted from an aqueous solution, or a fine-grained base (sand, clay or marl). The process is called diagenesis or bonding (cementing), and it can be physical, physicochemical and biochemical.
Different types of conglomerate contain different sized pebbles and different amounts of binder (matrix) that holds them together. If we dissolve the matrix, the rock disintegrates.
Please send your answers directly to our email address emahanagc@gmail.com. Immediately after that you can log a visit to the cache online, you do not need additional permission. Entries without an appropriate accompanying email or entries containing answers will be deleted without warning! Even if Neretva is flooded, you can answer 1/2 of the first and on the third questions! In this case, a picture with the flooded surroundings is necessary (task 4).
1. at the EC point, estimate the width of both channels (the narrower is visible only at low water level),
2. analyze conglomerate rock in the channel. In your own words, describe how it looks (size of pebbles, color of pebbles, color of binder...)
3. in which direction the channel runs (measure the azimuth in °),
4. optional, but highly recommended if you take some interesting picture from the earth cache location please attach it to your log.
Neretva navdušuje s svojim celotnim tokom in strinjali se boste, da se tej lepotici ni mogoče upreti, kjerkoli jo srečate.
Legenda pravi, da so ime Neretvi dali stari Kelti, ki so, ko so videli smaragdno zeleno reko, ki se prebija skozi kanjone, zavpili "Nera-Etwa", kar bi v njihovem jeziku pomenilo "tekoče božanstvo".
Kanal Buna, kraj kjer se reka Buna izliva v Neretvo ni kot druga rečna ustja, posebnost ji daje dejstvo, da Buna teče približno 200 metrov vzporedno in šele nato počasi pada v lehnjakasta korita, pri tem pa tvori vrsto slapov.
Ob ustju ponuja narava največjo razkošnost barv, kombinacijo vode, zelenja in kamna, ter sprašuje človeka, koliko se zaveda bogastva, ki ga vidi. Prizor je vsakič drugačen, odvisno od letnega časa in količine vode v kanalu.
Ko je Neretva narasla se ti kanali ne vidijo, ko pa je vodostaj nižji, lahko uživate v redko videni lepoti. Zanimivo je, da se z mostu vidita dve barvi vode – zelena Neretva in modra Buna, ki tečeta druga ob drugi, preden se zlijeta v eno reko.
Lokacija Bunskih kanalov je od leta 1970 zakonsko zaščitena. Bunski kanali so bili na očeh javnosti zadnjih pet let, kolikor je trajal boj meščanov proti minihidroelektrarnam na tem območju.
Lehnjak:
Slapovi so grajeni iz lehnjaka. Za nastanek lehnjaka je potrebna voda bogata z raztopljenim ogljikovim dioksidom (CO2), ki se na svoji poti iz globin obogati z raztopljenim apnencem (CaCO3). Lehnjak je biolitska kamnina, nastaja v biodinamičnem procesu z interakcijo fizikalnih in kemičnih dejavnikov ter živih organizmov v vodi. Na brzicah in pregradah voda, obogatena z raztopljenim kalcijevim bikarbonatom (HCO3), s pretakanjem izgublja ogljikov dioksid, molekula bikarbonata pa razpade na vodo in netopen kalcijev karbonat, ki se usede v obliki mikrokristalov v velikosti 10 μm. Odloženi mikrokristali ostanejo na mahovih in algah in tako nastane nov lehnjak.
Konglomerat:
Kanal Buna je ob nizkem vodostaju preraščen z mahovi, a tako je videti le od daleč. Če se sprehodimo bližje, pa lahko opazimo, da se v kanalčkih in kotlicah, ki jih je ustvarila Neretva pod in med mahom skriva konglomeratna kamnina.
Konglomerat je debelozrnata klastična, sedimentna kamnina, ki nastane s sprijetjem proda. Sestavljajo jo zaobljeni kamenčki (prodniki), po čemer se loči od breče, ki jo sestavljajo oglati kamenčki. Ime izvira iz latinske besede conglomerare in pomeni nakopičiti.
Odlomke, ki nastanejo pri preperevanju in eroziji starejše kamnine, na poti do mesta odložitve v močnem in hitrem rečnem toku, kotaljenje po dnu struge in trkanje med seboj, zmanjša in obrusi. Nastanejo prodniki. Širše kot je zaledje reke, od koder pritoki prinašajo kamninski material, bolj pestra je njegova geološka zgradba. Tako se med seboj pomešajo prodniki magmatskih, metamorfnih in sedimentnih kamnin. Največje količine proda reke odložijo v:
- v pahljačastih prehodih iz ozkih dolin v širše ravne doline,
- poplavnih ravninah, to so nanosi, ki jih reke periodično odlagajo ob poplavah,
- zgornjih delih ter koritih rečnih delt na izlivih rek v morje.
Prod se začne zgoščevati in komprimirati ter z vezivom sprijemati. Vezivo je lahko mineralni cement (najpogosteje kremenov ali kalcitni), ki se izloča iz vodne raztopine, ali drobnozrnata osnova ( peščena, glinena ali lapornata). Proces se imenuje diageneza ali vezanje (cementiranje), in je lahko fizikalni, fizikalno-kemični in biokemični.
Različni tipi konglomerata vsebujejo različno velike prodnike in različno količino veziva (matriksa), ki jih drži skupaj. Če raztopimo matriks, kamnina razpade.
Odgovore pošljite neposredno na naš e-naslov emahanagc@gmail.com. Takoj potem lahko vpišete obisk zaklada na spletu, ne potrebujete dodatnega dovoljenja.
Vpisi brez ustrezne spremljajoče e-pošte ali vpisi, ki vsebujejo odgovore bodo brez opozorila izbrisani! Tudi če je Neretva poplavila lahko odgovorite na 1/2 prvega in na tretje vprašanje! V tem primeru je slika s poplavljeno okolico nujna (naloga 4).
1. na točki EC ocenite širino obeh kanalov (ožji je viden le ob nizkem vodostaju),
2. oglejte si konglomeratno kamnino v kanalu. S svojimi besedami opišite kako izgleda (velikost prodnikov, barva prodnikov, barva veziva…),
3. v kateri smeri poteka kanal (izmerite azimut v °),
4. neobvezno, toda zelo zaželeno, če posnamete kakšno zanimivo sliko z mesta zaklada in jo priložite k svojemu vpisu.
Viri / Sources:
1 - visitbih.ba/bunski-kanali-rijetko-vidjeni-fenomen-mjesto-gdje-buna-ljubi-neretvu
2 - wikipedia