Skip to content

Mijo Stuparić Mystery Cache

Hidden : 8/8/2024
Difficulty:
1.5 out of 5
Terrain:
2 out of 5

Size: Size:   small (small)

Join now to view geocache location details. It's free!

Watch

How Geocaching Works

Please note Use of geocaching.com services is subject to the terms and conditions in our disclaimer.

Geocache Description:


Mijo Stuparić bio je  pjesnik, seljak i pučki tribun.

 

Životopis

[ uredi  |  uredi kod ]

Rođen je 28. rujna 1881. u  Vidrenjaku .

Sklonost pjesništvu iskazao je još kao dječak. Već kao četrnaestogodišnjaku  Hrvatski narod  objavljuje njegovu prvu pjesmu U spomen  Anti Starčeviću . Godine  1910.  na vlastiti trošak tiska prvu zbirku stihova. Nakon  Prvoga svjetskog rata  i stvaranja  Kraljevine Jugoslavije , Stuparić pristupa  HSS -ui postaje istaknuto ime u političkom i književnom životu Hrvatske. Razvija se u vrsna govornika, visokomoralnog političara, ali iu priznatog književnika, tzv. seljačke, odnosno socijalne orijentacije. Godine  1922.  neka ga glasila [tko?]  nazivaju najvećim hrvatskim seljačkim pjesnikom. Iduće godine objavljuje ep  Matija Gubec  (Slavenska knjižara,  Zagreb ), a  1927.  Seljačka sloga  izdaje njegovo djelo  Izabrane pjesme . Koliko je bio cijenjen u  moslavačkome  kraju govori činjenica da je tri puta,  1923.1927.  i  1935. , bio izabran za narodnoga zastupnika u državni parlament. Usporedno s političkim radom nastavlja se baviti književnim stvaralaštvom. Godine  1937.  Nikola Bačić  uvrštava Stuparića u  Antologiju nove hrvatske kajkavske lirike . Okušava se i kao prozaik. U nakladi  Slavenske knjižare  objavljuje  1937.  Joco Udmanić , a  1939.  Hrvatsko književno društvo svetog Jeronima  predstavlja Stuparićevu zbirku pripovijedaka  Ispod Garićke planine . Umro je zaboravljen i politički proskribiran, u rodnom selu,  17. prosinca  1956. godine.

S četrnaest i pol godine objavljuje prvu pjesmu U spomen  Anti Starčeviću  ( Hrvatski narod , 1896;5(6), 15.3.1896.). Imao je dvadeset godina kada mu je umro otac pa je teret gospodarstva pao na njegova leđa, ali se nije odrekao pisanja.

Nakon  Drugog svjetskog rata  polako i namjerno pada u zaborav. Ponovno vodi blago na pašu, zapisuje poneku pjesmu, druži se sa seljacima i ostaje vjeran Radićevu pokretu, ukazujući na propuste i nepravde prema seljacima. Dan prije smrti ( 17. prosinca  1956. ) sažeo je u pjesmi Moje srce - svoj život.

U političkom smislu u novoosnovanoj  Kraljevini SHS , kasnije  JugoslavijiMoslavina  nepokolebljivo stoji uz HSS, unatoč zabranama okupljanja, kako je bilo i sa skupštinom sazvanom na Uskrsni ponedjeljak  5. travnja  1920.  godine u  Velikoj Ludini . Bez obzira na zabranu i kišni dan, okupila je 2000 svjesnih Moslavčana.

Izvješće kazuje da se priključila i općina  Križ  s trobojnicom i pjevanjem narodnih pjesama. Skup je kratkim, ali biranim govorom otvorio domaći seljak, pjesnik Mijo Stuparić iz Vidrenjaka. Zatim je u poduljem govoru dr.  Juraj Krnjević , rodom iz  Ivanić-Grada , naglasio je važnost izbora, te najavio veliki pokret za čovječansku pravednost u cijelom svijetu. Nakon njega, kako izvorno piše, govori neumorni i neustrašivi pristaša  Filip Lakoša  iz općine  Vojni Križ  (ispravno Lakuša, nap. aut.) koji autor? . Zaredali su izbori, na onima u kojima je sudjelovao Mijo Stuparić nadmašno je pobjeđivao.

Kao nositelj liste, Mijo Stuparić  1923.  od ukupnog broja 4.952 glasa u kutinskom izbornom kotaru dobiva 4.408, odnosno u Ludini 701, a ostala tri lista svega 127. Godine  1925.  Mijo Stuparić, obrazloživši zauzetost svojim gospodarstvom i književnim radom, nije se kandidirao. U članku Koji se zastupnici HRSS ne kandidiraju i zašto? (Dom, br. 1/1925., str.3),  Stjepan Radić  komentira da je tome drugi razlog, a taj je što su Stupariću toliko mrski beogradski vlastodršci pa mu se stoga ne ide u beogradsku Skupštinu.

Koliki otpor to u njemu izaziva, pokazuje i to što od svojih dnevnika nije uzeo ni pare. I  1927.  godine bio je nositelj pobjedničke HSS-ove liste koja se formirala u okviru Bjelovarsko-križevačkog okruga, pa je tako i  1928.  godine očevidac  atentata na hrvatske poslanike u Beogradu .

Na poznatim  petosvibanjskim izborima 1935.  godine, lista  Vlatka Mačeka , a koju je u  kutinskom  kraju na čelu Mijo Stuparić, dobila od 5.638 glasača čak 4.822 glasa. U  Velikoj Ludini  od 427 odazvanih, 401 je za listu kojoj je nositelj Stuparić, au Okolima samo četiri od 214 koji su pristupili izborima bili su protiv. U prijeratnim izborima godine  1938. , Stuparić kao kandidat Udružene opozicije u  kutinskom  kraju od 6.821 dobiva čak 6.363 glasa.

 

Zadatak: N 45° 36.569 + 00° 00.014

               E 16° 34.418 + 00° 00.026

Additional Hints (No hints available.)