Fort San Benedetto (EC) EarthCache

Na ovom mjestu moram zahvaliti geolovki Vontere, koja je bila toliko ljubazna da mi je dozvolila koristiti njezin opis iz cacha, koji je ovdje već objavila, ali ga je morala arhivirati zbog tadašnjeg zatvaranja tvrđave. Time mi je uštedjela dosta vremena. Vontere – hvala.

BATERIJA SAN BENEDETTO

Fort Forno je obalna utvrda blizu Barbarige koju je izgradila Austrija 1904. godine, radi obrane glavne luke svoje ratne mornarice. Utvrda se nalazila u sektoru IX Obalne regije Pula (njem. Küstenabschnitt Pola), a klasificirana je kao obalna oklopna utvrda (njem. Werk (Küstenfort) mit Panzer). Fort Forno građen je u stilu svoga vremena, u obliku prstena ojačanog dvjema baterijama, Benedetto i Caluzzi. Obalna baterija San Benedetto sagrađena je od 1898. do 1903.

Zašto je ova baterija zanimljiva za earthcache? Zanimljiva je jer u njoj možemo naći sige koje rastu na njoj.

SIGE

Siga u latinskom je sigillum, što označava kipić ili figuricu, no međunarodni naziv za sige je, speleotem (grč. sphlaion ili spelaion = špilja; jama, thema = talog) , a znači špiljski talog.

Kalcitne sige najčešći su i najznačajniji talozi u mnogim špiljama. Svojim rastom one mogu uklopiti i mnoge druge minerale, prašinu iz zraka, te organski materijal od veličine spora i zrnaca peluda do kostiju.

Sige možemo razlikovat prema obliku, te po načinu nastanja - npr. kapanjem vode, slijevanjem preko zidova, rasprskavanjem, rastom kristala na površini jezera, taloženjem u podvodnim sredinama i dr. Pojedini tipovi siga dobivaju imena obično prema morfologiji, kao npr. špiljski biseri i zavjese, te prema okolišu u kojemu su nastali, kao npr. špiljska splav i podvodne sige.

STALAKTIT

Stalaktiti su najpoznatiji tip siga. Rastu (“vise”) od stropa prema podu špilje. Mogu biti vrlo sitni ali i višemetarski, i na kraju se mogu i spojiti s podom ili pripadajućim stalagmitom, kada nastaje stup ili stalagnat .

Tipični stalaktiti imaju središnji kanalić građen od kristala vertikalno orijentiranih izduženjem, kroz koji prolazi voda, što se lijepo vidi na stalaktitnim cjevčicama (“makaroni”), te vanjski sloj od kristala radijalno orijentiranih izduženjem, izraslih okomito na središnji kanal.

Voda, koja se procjeđuje kroz pukotine u stijenama, skuplja se na stropu špilja u obliku tankoga filma ili kapljica. Kada kapljica postane preteška naposljetku padne, a zbog izlaženja ugljikovog dioksida, na njenome rubu zaostaje sitni kalcitni prsten, ispočetka vezan za strop površinskom napetošću. To je inicijalni prsten, začetak rasta buduće cjevčice. Cjevčica raste sve dok postoji kontinuirani dotok vode. Promjer cjevčice, dakako, određen je promjerom kapljice.

Stalaktiti su naslage materijala, koji se sastoje od stijena, a vise sa stropa - uglavnom špilja, ali ponekad ih možemo naći i na zgradama.

Oni mogu nastati na betonskim konstrukcijama, kada se topivi materijal ili se materijal prenosi u vodi (kao što su minerali, blato, pijesak, lava, itd) , u vodi otopi ili se samo prenosi. Ta voda će se cijediti kroz strukturu i počinje kapati sa stropa. Kad voda dođe u dodir sa zrakom dolazi do kemijske reakcije i materijal se skuplja i stvrdnjava. S vremenom stalnim taloženjem i stvrdnjavanjem stalaktit rastu (kako je gore opisano).

Prosječna brzina rasta stalaktita je 0,13 mm na godinu. Najbrže rastu stalaktiti koje formira voda koja brzo teće i bogata je kalcijevim karbonatom i ugljičnim dioksidom, te može narasti i do 3 mm godišnje.

STALAGMITI

Stalagmiti su sige koje s poda podzemnih prostora rastu prema gore. Najrazličitijih su oblika, a nastaju kapanjem vode sa stropa ili sa stalaktita iznad njih. Obično imaju zaobljen vrh a i većega su promjera od pripadajućega stalaktita iznad. Za razliku od stalaktita, nemaju središnji kanal. Kapljica vode koja padne sa stalaktita ili sa stropa obično još uvijek sadrži nešto hidrokarbonata u otopini. Tijekom pada kroz zrak, a posebno pri udaru o pod, iz kapljice se oslobađa CO₂ te se taloži CaCO₃.

Visina s koje kapljica pada, brzina kapanja, isparavanje i količina hidrokarbonata u otopini određuju veličinu i oblik stalagmita. Masivni stalagmiti nastaju pri brzom kapanju, kada se taloženje odvija i po bokovima stalagmita koji tada raste i u širinu. Kod sporijega kapanja većina taloga ostaje na vrhu stalagmita koji postaje visok i tanak. Karbonatni slojevi okomiti su na smjer rasta stalagmita (talože se kao hrpa palačinki). Kada voda kapa s niskog stropa, slojevi koji grade stalagmit obično su ispupčeni prema gore, a u slučajevima kada voda kapa s visokih stropova, slojevi su udubljeni, odnosno ispupčeni prema dolje.

Da bi mogli logirat Earthcache ...

Za uspješno pronalaženje morate odgovoriti na nekoliko pitanja i poslati mi ih e-poštom. Možete se odmah upisati (ali u logu mora biti slika sa svim traženim podacima), a ako nešto u odgovorima bude pogrešno, kontaktirat ću vas.

Zadatak:

       0. U logu napišite iz koje države dolazite.

1. Koji je međunarodni izraz za riječ siga i iz kojih jezika potječe?

2. Kako nastaju tanki cjevasti stalaktiti, zvani »makaroni«?

3. Po čemu se stalagmiti razlikuju od stalaktita?

4. Koliki je prosječan godišnji rast stalaktita i koliki može biti u optimalnim uvjetima?

5. Prošećite tvrđavom i pronađite prostor u kojem ćete naći siga. Opišite ih (boja, veličina najvećeg, debljina i na kojem materijalu ih pronalazite).

6. OBAVEZNO U LOG PRILOŽITE SLIKU PROSTORA SA SIGAMA ZAJEDNO SA VAŠIM GEO IMENOM I DATUMOM (OBJE INFORMACIJE MORAJU BITI VIDJIVE NA PAPIRU ILI NA BILO KOJEM DRUGOM MATERIJALU). AKO BILO ŠTO NEDOSTAJE, UPIS ĆE BITI OBRISAN BEZ UPOZORENJA. TAKOĐER, NA SLIKU SE NE SMIJE ELEKTRONSKI DODATI DATUM ILI GEOLOŠKO IME – TAKVI UPISI ĆE TAKOĐER BITI OBRISANI BEZ UPOZORENJA, ZATO ODVOJITE VRIJEME I ISPUNITE SVE ZAHTJEVE.

Molim da NE dodirujte stalaktite jer su vrlo krhki!

Ulazak u tvrđavu je na vlastitu odgovornost. Budite oprezni pri istraživanju i ne ostavljajte smeće za sobom.

Na tem mestu s moram zahvaliti geolovki vontere, ki je bila tako prijazna, da je dovolila, da lahko uporabim njen opis iz zaklada, ki ga je imela tukaj že objavljenega, a ga je morala zaradi zaprtja utrdbe arhvirati. S tem mi je prihranila kar nekaj časa. Vontere - hvala.

OBALNA UTRDBA SAN BENEDETTO

Fort Forno je obalna utrdba blizu Barbarige, ki jo je Avstrija zgradila leta 1904 za obrambo glavnega pristanišča svoje vojne mornarice. Utrdba se je nahajala v sektorju IX Obalne regije Pulj (nem. Küstenabschnitt Pola) in je bila razvrščena kot obalna oklepna utrdba (nem. Werk (Küstenfort) mit Panzer). Fort Forno je bil zgrajen v takratnem slogu, v obliki prstana, okrepljenega z dvema baterijama – Benedetto in Caluzzi. Obalna baterija San Benedetto je bila zgrajena med letoma 1898 in 1903.

Zakaj je ta utrdba zanimiva za earthcache? Zanimiva je zato, ker v njej lahko najdemo kapnike, ki rastejo na njeni površini.

SIGE

Beseda siga v latinščini izvira iz sigillum, kar pomeni kip ali figurico, mednarodno pa se uporablja izraz speleotem (iz gr. sphlaion ali spelaion = jama; thema = usedlina), kar pomeni jamska usedlina.

Kalcitne sige so najpogostejše in najpomembnejše usedline v mnogih jamah. Pri svoji rasti lahko vključijo tudi številne druge minerale, prah iz zraka ter organski material – od spor in zrn peloda do kosti.

Sige ločimo glede na obliko in način nastanka – npr. kapljanjem vode, zlivanjem po stenah, pršenjem, rastjo kristalov na površini jezer, usedanjem v podvodnih okoljih ipd. Posamezne vrste dobijo imena glede na morfologijo (npr. jamski biseri, zavese) ali glede na okolje nastanka (npr. jamska splav, podvodne sige).

STALAKTITI

Stalaktiti so najbolj znana vrsta sig. Rastejo (»visijo«) s stropa proti tlem jame. Lahko so zelo majhni ali več metrov dolgi, ob koncu pa se lahko spojijo s tlemi ali s stalagmitom pod njimi, pri čemer nastane steber ali stalagnat.

Tipični stalaktiti imajo osrednji kanal, zgrajen iz navpično usmerjenih kristalov, skozi katerega teče voda, in zunanjo plast kristalov, ki rastejo pravokotno na kanal. To je lepo vidno pri tankih cevčicah, imenovanih »makaroni«.

Voda, ki pronica skozi razpoke v kamninah, se na stropu jame zbira v obliki tankega filma ali kapljic. Ko kapljica postane pretežka, pade, pri tem pa zaradi sproščanja CO₂ na njenem robu ostane majhen kalcitni obroček, ki je začetni stadij cevčice. Ta raste, dokler je dotok vode stalen. Premer cevčice določa velikost kapljice.

Stalaktiti lahko nastanejo tudi na betonskih konstrukcijah, ko voda s topnimi minerali ali drugim materialom pronica in kaplja s stropa. Ko voda pride v stik z zrakom, se snov začne izločati in strjevati. Povprečna rast stalaktita je 0,13 mm na leto, lahko pa v optimalnih razmerah doseže tudi do 3 mm letno.

STALAGMITI

Stalagmiti so sige, ki rastejo s tal navzgor. Različnih so oblik in nastajajo s kapljanjem vode s stropa ali stalaktita nad njimi. Običajno imajo zaobljen vrh in so širši od stalaktitov nad njimi. Za razliko od stalaktitov nimajo osrednjega kanala.

Kapljica, ki pade s stalaktita, še vedno vsebuje nekaj hidrokarbonatov v raztopini. Med padcem in ob udarcu ob tla se sprosti CO₂, kar povzroči izločanje CaCO₃. Hitrost kapljanja, višina padca in koncentracija mineralov določajo obliko stalagmita. Pri hitrem kapljanju nastajajo masivni in široki stalagmiti, pri počasnem pa visoki in tanki.

Plasti kalcita so vedno pravokotne na smer rasti – pri nizkih stropih so izbočene navzgor, pri visokih pa lahko tudi navzdol.

Opomba za obiskovalce Earthcache-a
Za uspešno najdbo boste morali odgovoriti na nekaj vprašanj in mi jih poslati po e-pošti. Lahko se vpišete takoj (a mora biti v logu slika z vsem zahtevanim), če bo pri odgovorih karkoli narobe, pa vas kontaktiram. 

Naloga:

0. V logu zapišite, iz katere države prihajate.

1. Kaj je mednarodni izraz za besedo siga in iz katerih jezikov izvira?

2. Kako nastanejo tanki cevasti stalaktiti, imenovani »makaroni«?

3. Po čem se stalagmiti razlikujejo od stalaktitov?

4. Kolikšna je povprečna letna rast stalaktitov in kakšna je lahko v optimalnih razmerah?

5. Sprehodite se po utrdbi in poiščite prostor, v katerem boste našli kapnike. Opišite jih (barva, velikost največjega, debelina in na katerem materialu jih najdete).

6. OBVEZNO V LOG PRIPNITE SLIKO PROSTORA S KAPNIKI, NA KATEREM JE VIDNO TUDI VAŠE GEOLOVSKO IME IN DATUM OBISKA (OBA MORATA BITI VIDNA NA LISTU PAPIRJA ALI KATEREM KOLI DRUGEM MATERIALU). ČE BO KARKOLI MANJKALO, BOM VPIS BREZ OPOZORILA IZBRISAL. PRAV TAKO SE NA SLIKO NE SME ELEKTRONSKO DODATI DATUMA ALI GEOLOVSKEGA IMENA - TUDI TAKŠNE VPISE BOM BREZ OPOZORILA IZBRISAL, ZATO SI VZAMITE ČAS IN IZPOLNITE ZAHTEVANO.

Prosim, da se ne dotikajte stalaktitov, ker so zelo krhki!

Vstop v utrdbo je na lastno odgovornost. Bodi pazljivi pri raziskovanju in za sabo ne puščajte smeti.

At this point, I must thank the geocacher Vontere, who was kind enough to allow me to use her description from the cache she had already posted here but had to archive due to the fortress closure. This saved me quite a bit of time. Vontere – thank you.

COASTAL BATTERY SAN BENEDETTO

Fort Forno is a coastal fort near Barbariga, built by Austria in 1904 to defend the main port of its navy. The fort was located in Sector IX of the Pula Coastal Region (Ger. Küstenabschnitt Pola) and was classified as a coastal armored fort (Ger. Werk (Küstenfort) mit Panzer). Fort Forno was built in the style of its time, in the shape of a ring reinforced by two batteries – Benedetto and Caluzzi. The coastal battery San Benedetto was constructed between 1898 and 1903.

Why is this battery interesting for an Earthcache? It is interesting because you can find speleothems (stalactites, stalagmites, etc.) growing in it.

SPELEOTHEMS

The word siga in Latin comes from sigillum, meaning a statue or figurine, but the international term is speleothem (from Greek sphlaion or spelaion = cave, thema = deposit), which means cave deposit.

Calcite speleothems are the most common and most significant deposits in many caves. While growing, they can incorporate other minerals, dust from the air, and organic material ranging from spores and pollen grains to bones.

Speleothems are distinguished by shape and formation process – for example, by dripping water, flowing down walls, splashing, crystal growth on the surface of lakes, or deposition in underwater environments. Specific types are named after their morphology (e.g., cave pearls, draperies) or their environment of origin (e.g., cave rafts, underwater speleothems).

STALACTITES

Stalactites are the best-known type of speleothem. They grow (“hang”) from the ceiling toward the cave floor. They can be tiny or several meters long, and eventually, they may join the floor or a stalagmite beneath them to form a column (stalagnate).

Typical stalactites have a central channel made of vertically oriented crystals through which water passes, and an outer layer of radially oriented crystals. This is clearly visible in thin stalactite tubes called “soda straws.”

Water seeping through rock cracks collects on the cave ceiling as a thin film or droplets. When the droplet becomes too heavy, it falls. As CO₂ escapes from the droplet, a small calcite ring remains on the ceiling, forming the initial tube. The tube continues to grow as long as water supply is steady. The tube’s diameter is determined by the droplet’s size.

Stalactites can also form on concrete structures when water carries dissolved minerals or other materials through the structure. When the water comes into contact with air, the minerals precipitate and harden. The average stalactite growth rate is about 0.13 mm per year, but under favorable conditions with water rich in calcium carbonate and CO₂, they can grow up to 3 mm per year.

STALAGMITES

Stalagmites are speleothems that grow upward from the floor of underground spaces. They vary greatly in shape and form by water dripping from the ceiling or stalactites above them. They usually have rounded tops and are broader than the stalactites above them. Unlike stalactites, they do not have a central channel.

A droplet falling from a stalactite still contains some bicarbonates in solution. During its fall, and especially upon impact with the floor, CO₂ escapes and CaCO₃ is deposited. The height of the fall, drip rate, evaporation, and mineral concentration determine the stalagmite’s shape. Fast dripping produces massive stalagmites that also grow in width; slow dripping produces tall, thin ones.

Calcite layers are perpendicular to the growth direction – with low ceilings, they are convex upward; with high ceilings, they can be concave or convex downward.

Note for Earthcache visitors

For a successful find, you must answer a few questions and send them to me by email. You may log immediately (but the log must contain a photo with all required elements), and if there is anything wrong with the answers, I will contact you.

Task:

       0. Write in your log which country you are from.

1. What is the international term for the word siga and from which languages does it originate?

2. How do thin tubular stalactites, known as “macaroni,” form?

3. How do stalagmites differ from stalactites?

4. What is the average annual growth of stalactites, and what can it be in optimal conditions?

5. Walk around the fort and find the area where you can see speleothems. Describe them (color, size of the largest, thickness, and the material on which they are found).

6. YOU MUST ATTACH TO YOUR LOG A PHOTO OF THE AREA WITH SPELEOTHEMS ON IT AND SHOWING YOUR GEO NAME AND DATE IN THE SAME PHOTO (BOTH MUST BE VISIBLE ON A PIECE OF PAPER OR ANY OTHER MATERIAL). IF ANYTHING IS MISSING, THE LOG WILL BE DELETED WITHOUT WARNING. ALSO, THE DATE OR GEOLOGICAL NAME MUST NOT BE ELECTRONICALLY ADDED TO THE IMAGE – SUCH LOGS WILL ALSO BE DELETED WITHOUT WARNING, SO TAKE YOUR TIME AND COMPLETE ALL REQUIREMENTS.

Please do not touch the stalactites – they are very fragile!

Entry into the fortress is at your own risk. Be careful when exploring and do not leave any trash behind.