Samostan sv. Marije na Glavotoku stoljećima je središte redovničkoga života otoka Krka franjevaca trećoredaca koji su na Glavotoku od 1468. godine.
Redovnici su ovdje u osami živjeli gotovo pustinjačkim životom. Radili su u polju, njegovali staroslavenski jezik i glagoljicu (tu se čuvao prvotisak glagoljskog misala iz 1483., koji se sada nalazi u Zagrebu) i duhovno se brinuli za okolni puk.
Samostanska crkva započela se graditi 1507. godine, a dovršena je 1509. Posvećena je Bezgrješnom začeću Blažene Djevice Marije. Iz sela u blizini glavotočkoga samostana, i iz drugih mjesta po otoku Krku, franjevci trećoredci su imali mnogo redovnika koji su ostavili svijetli trag u hrvatskoj crkvenoj i narodnoj povijesti. U naše vrijeme obnovljeni i prošireni samostan oaza je u kojoj se mnogi odmaraju i duhovno obnavljaju: svećenici, redovnici i laičke osobe. U samostanu žive i djeluju dva redovnika.