Srednja gospodarska škola Križevci
Prva poljoprivredna škola u Hrvatskoj, a i u znatno širem području jugoistočne Europe, stvorena je 19.11.1860.godine u Križevcima i djeluje u kontinuitetu do danas. Poljoprivredna škola, danas pod nazivom Srednja gospodarska škola Križevci, svojim radom i ciljevima nastoji zadovoljiti sve potrebe naše poljoprivrede te djelatnosti u vezi s poljoprivredom na osposobljavanju kadrova srednje stručne spreme. Iz tog razloga, u školi se realiziraju široki obrazovni profili u četverogodišnjem trajanju, koji osim za rad u struci, pripremaju polaznike i za nastavak školovanja na visokim učilištima i fakultetima, te obrazovni profil poljoprivrednog mehaničara vrlo važnog na poslovima održavanja strojarske opreme i poljoprivredne mehanizacije.
Srednja gospodarska škola realizira programe trogodišnjih i četverogodišnjih obrazovnih smjerova koji omogućuju završenim polaznicima škole rad na različitim poslovima u poljoprivredi, a učenici koji pohađaju četverogodišnje obrazovne smjerove mogu nastaviti svoje obrazovanje na Visokom gospodarskom učilištu, Veterinarskom fakultetu, Agronomskom fakultetu i drugim srodnim fakultetima.
Školu trenutno pohađaju 422 učenika u 17 razrednih odjela, a nastava je organizirana u dvije smjene. Nastava se odvija u glavnoj zgradi u ulici Milislava Demerca 1 te u zgradi mljekarskog praktikuma gdje se, osim učionica nalazi i kemijski laboratorij. Škola ima i opremljenu informatičku učionicu, multimedijsku učionicu i školsku knjižnicu.
Visoko gospodarsko učilište u Križevcima
Visoko gospodarsko učilište u Križevcima osnovano je 1998. Uredbom Vlade Republike Hrvatske kao samostalno javno visoko učilište. Osnivanje Visokoga gospodarskog učilišta predstavlja kontinuitet obrazovanja u poljoprivredi koje je u različitim organizacijskim oblicima postojalo u Križevcima od 1860., kada je 19. studenoga započelo s radom Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište, najstarije poljoprivredno i šumarsko učilište u jugoistočnoj Europi. U ovom su Učilištu osnovane prve stručne postaje i znanstveni zavodi iz područja poljoprivrede, napisani su i objavljeni prvi udžbenici na hrvatskom jeziku, pokrenut je prvi znanstveni časpis iz područja poljoprivrede pa se ono s pravom smatra kolijevkom poljoprivrednog obrazovanja, struke i znanosti u Hrvatskoj.
Osnivanje školske ekonomije koju su činile oranice, vrtovi, livade, voćnjaci, vinogradi, hmeljarnik, šume, te organizirana stočarska proizvodnja, bilo je osnovni preduvjet za provođenje kvalitetne praktične nastave, ali i za provođenje stručnih i znanstvenih pokusa. Za razvoj znanstvenoga i stručnog rada od posebne je važnosti bilo osnivanje pojedinih postaja ili zavoda. Tako je 1885. godine osnovano Gospodarsko biljevište i pokušalište, a1893. Postaja za istraživanje sjemenja kao prvi hrvatski poljoprivredni znanstveni zavod. Postaja je, između ostalog, kontrolirala kakvoću sjemena u južnom dijelu Austro-Ugarske Monarhije, tako da se sjeme nije smjelo prodavati bez atesta ove postaje. Iste godine Kemijski laboratorij Učilišta nadzire prvu primjenu mineralnih gnojiva, u vinogradima Učilišta.
Nekadašnje Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište na razglednici
Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima
Gospodarsko-šumarsko učilište s ratarnicom u Križevcima svečano je otvoreno 19. studenoga 1860. Zgrada dvokatnica podignuta je i dovršena 1862. Sljedećih godina učilište je dobivalo nove gospodarske objekte: kovačnicu, kolarnicu, pecaru rakije, ovčaru, kolaru, staje ... Osim pripravnoga tečaja koji je imao predmete: računstvo, mjerstvo, fiziku, prirodoslovje, risanje i pismene sastavke, postojali su zajednički i odvojeni tečajevi za gospodare i šumare te tri tečaja na ratarnici. Privremeni je ravnatelj i učitelj gospodarske struke bio Dragutin Lambl. U zavod su primani mladići s navršenih 17 godina koji su imali svjedodžbu o ćudorednom vladanju te potvrdu roditelja ili skrbnika da su završili malu realku ili malu gimnaziju. Učilište je reorganizirano 1877. i tada ima dva odjela - niži i viši. Viši odjel ide u red srednjih škola i dijeli se na gospodarski i šumarski. Svaki razdjel višega odjela sastoji se od tri tečaja od kojih je prvi zajednički za gospodarsku i šumarsku struku. U viši odjel se primaju učenici koji su s uspjehom završili nižu srednju školu. Godine 1895. je na gospodarskom odjelu bilo 27, na šumarskom 43, a na ratarnici 63 polaznika. Velik broj polaznika primao je stipendije, zemaljske, općinske ili privatne. Godine 1893. ustrojena je postaja za istraživanje sjemenja koja 1906. prerasta u Kr. hrv. slav. zemaljsku postaju za istraživanje sjemenja u Križevcu. Godine 1897. osnovana je Šumarska akademija uz Filozofski fakultet pa je time prestao rad Šumarskog učilišta u Križevcima. Godine 1901. utemeljen je Kr. hrv.-slav. zemaljski bakteriološki, a 1909. agrikulturno-kemijski zavod.
Niži odio učilišta zvao se ratarnica, školovanje je trajalo tri godine i bilo je namijenjeno seoskim mladićima koji su završili pučku školu.
Neki od rezultata rada ovoga učilišta prezentirani su na izložbama, primjerice na Izložbi vina u Križevcima 1863., na zagrebačkoj Jubilarnoj izložbi 1891., Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896., Zemaljskoj gospodarskoj izložbi 1906. ... U ovom su zavodu održavani i stručni tečajevi za osposobljavanje učitelja za rad u školskim vrtovima, a na njima su sudjelovali učitelji iz više županija. Dokaz je to da su školske i upravne vlasti pridavale veliko značenje poboljšanju gospodarstva i na ovaj način. Od 1884. počeli su se održavati voćarski učiteljski tečajevi, a vinogradarski tečajevi od 1891.
Lit.: Spomenica o petdesetogodišnjem postojanju Kr. višeg gospodarskog učilišta i ratarnice u Križevcu, 1910.; Izvješće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcih ..., 1879.
Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga Križevci
Danas u Križevcima dijeluju dvije osnovne škole (Ljudevita Modeca i "Vladimir Nazor"), tri srednje škole (Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga, Srednja škola "Ivan Seljanec", Srednja gospodarska škola), zatim Glazbena škola Alberta Štrige te Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju.
Gimnazija je dugo godina djelovala u istoj zgradi zajedno s dvije križevačke škole: "Druga osnovna škola" , koje je osamdesetih godina preimenovana u "Bratstvo i jedinstvo" i "Škola za učenike u privredi" u ulici Franje Račkoga u križevačkom Gornjem gradu. Nakon što je izgrađena zgrada gimnazije s njome je u istom prostoru djelovala Srednja škola "Ivan Seljanec", koja je preseljena u prostore bivše vojarne gdje je 2011. godine izgrađena nova školska zgrada .
Ivan Zakmardi Dijankovečki
Ivan Zakmardi Dijankovečki rođen je vjerojatno u Križevcima ili na imanju Dijankovec. Umro je u Banskoj Bistrici (Slovačka) 25. IV. 1667. godine. Školovao se je kod isusovaca u Zagrebu i Olomouvcu. Bio je odvjetnik zagrebačke biskupije, plemički sudac u križevačkoj županiji (1632.-1636.), bilježnik varaždinske županije i vrhovni poreznik (1640.-49.) Od 1642. redovito je biran za nuncija (poslanika) Hrvatskog sabora u Ugarski sabor. Godine 1644. izabran je za protonotara hrvatskog kraljevstva. Bio je podžupan varaždinske županije1662-67. Godine 1666. imenovan je kraljevskim namjesnikom u sudskom poslovima, iste godine dobio je i barunsku titulu. Kao član komisije Hrvatskog sabora (1641.) koja je trebala popisati sve privilegije Hrvatskog kraljevstva udario je temelje hrvatskom državnom arhivu. Na njegov poticaj skupljene i pohranjene isprave i privilegije Hrvatskog kraljevstva u tzv. Škrinju privilegija. Pisac je i nekoliko djela Apologija comitis Nicolai Erdödy i pjesme Illa ego Sclavonia, u kojoj ističe zasebnost Hrvatske u odnosu na Ugarsku.
Ne parkirati u blizini, treba paziti na muglere.