Kalničkim stazama #1
Ovo će biti Event u pokretu(ukupno drugi na Kalniku u 2015. godini). Potrebno se odjenuti i obuti prema vremenskim uvjetima. Treba ponijeti nešto vode i sendvič, kolače i dobru volju. Obilaziti ćemo brdske planinarske staze sjeverno od planinarskog doma na Kalniku. Tu su uključeni 2 vrha - Velika Špica na Melincu i Peca vrh vidikovac, te svetište u šumi Majke Božje Hruškovske. Na tim lokacijama se nalaze cachevi, te je ukupno predviđeno obići njih oko 15.
Event službeno završava u 16 sati.
Trasa (karta će biti objavljena naknadno i detalji) će biti oko 6- 12 kilometara(može se odustati ako je nekom previše hodanja). Predviđeno trajanje će biti oko 4 sata hoda.
Završno druženje će biti u Planinarskom domu na Kalniku.
Stoga je predviđeno parkirati automobile na parkiralištu kod njega:
N 46° 07.913 E 016° 27.771
Kalnička vinarska zadruga
Zadruga je osnovana 15.11.1936. godine, a upisana je je u Trgovački registar kod Sudbenog stola u Bjelovaru dana 14.01.1937. godine pod brojem Fi. 52/36. Na osnivačkoj Skupštini je bilo 18 zadrugara sa 51 udjelom po 100 dinara od svakog proizvedenog hektolitara vina.
Zadruga je bila učlanjena u Hrvatsko gospodarsko društvo ZSOJ u Zagrebu koje je bilo poslovni i revizioni savez. Tijekom 1936. godine od zadrugara je otkupljeno 62 hektolitara vina, a tijekom 1937. godine 250 hektolitara vina.
Zbog nedostatka osnovnih proizvodnih sredstava i prostora krajem 30-tih je odlučeno da se sagradi novi vinski podrum koji nije sagrađen zbog nedostatka financijskih sredstava već je sagrađen veći bazen za prihvat grožđa.
Tijekom 1939. godine mijenja se naziv Zadruge i normativni akti uz povećanje udjela zadrugara od 200 dinara. Sa gradnjom podruma se počelo 14.07.1940. godine koji je završen tijekom 1941. godine. Tijekom rata se povećava broj zadrugara na 126, a nakon završetka rata 1945. godine broj zadrugara je povećan na 149.
Zadruga je prestala s radom 2003. godine.
Sada je tu uređen ugostiteljski objekt, a u nekadašnjem Spomen Domu Kalničkih partizana, sada je uređen Dom Hrvatskih branitelja Kalnik i tu su uredi Općine Kalnik.
KALNIČKA KLET
Novouređeni prostor bivše vinarske zadruge, u centru sela Kalnik, pružit će vam duh starih vremena uz ugodnu atmosferu i kvalitenu hranu i piće. Restoran je poznat po gostoprimstvu i jednostavnosti domaćih ljudi. U uređenom vinskom podrumu uz stare stogodišnje bačve može se kušati kvalitetan kalnički sir i vino od autohtonih kalničkih sorti grožđa.
Oda Kalniku
Kalnik
Kalnik je prvenstveno gora koja se proteže u smjeru Jugozapad – jugoistok u dužini četdresetak kilometara. Karakterizira ga mala nadmorska visina (najviši vrh Vranilac je 643m) i gole vapnenačke stijene koje su atraktivne za slobodno penjanje, te je na njima uređeno oko 190 penjačkih smjerova. Kalnik je ispresjecan mnoštvom planinarskih staza i puteva, kojima hodaju planinari i izletnici. Na Kalniku se natjeću orijentacisti, biciklističkim stazama voze biciklisti i drugi sportaši.
Zbog povoljnog položaja kalničkog gorja, i dobre termike svoje trenutke užitka pronašli su paraglideri, koji na Kalniku imaju više poletišta.
Pogodnosti Kalnika za život otkirli su naši preci još u mlađem brončanom dobu, od kada je Kalnik kontinuirano naseljen.
Utvrdu Veliki Kalnik s početka 13. stoljeća opsjedali su brojni osvajači: Tatari, Avari, Turci, no nikad ju nisu osvojili. Još i danas je najočuvanija srednjovjekovna utvrda ovog dijela Hrvatske.
Iznimno očuvana i po mnogim obilježjima jedinstvena priroda Kalnika prepoznata je kao takva i zaštićena. Čak 4200 hektara kalničke prirode nalazi se u Značajnom krajobrazu Kalnik, te 5.35 hektara u Botaničkom rezervatu Mali Kalnik. Najljepši dijelovi kalničke prirode mogu se doživjeti obilaskom uređene Poučne staze.
Žaštićena je i jedinstvena tradicijska arhitekrura starih drvenih klijeti u tzv. Ilici pokraj sela Vojnovec, a vinogradarski običaji po Križevačkim štatutima od davnina se održavaju sa kalničkim vinom.
O kretanju na II Kalničkom eventu
Okupljanje u selu Kalniku u Kalničkoj Kleti, ide se do crkve Svetog Brcka i Biblijski vrt Mira, na sjever markiranim planinarskim putevima pod brojevima 16, 27, 20, 21,3 i 2 u povratku.