Velika peć zapravo je mala pećina dužine 17 m, širine cca 10 metara i visine cca 7 metara,nakon čega slijedi još uski kanal. Do stijene vodi idilična šumska staza (32), a onda slijedi vrlo strmo i zahtjevno spuštanje sa vrha stijene do samog ruba litice, pa treba biti oprezan!
Krš istočnog dijela Medvednice razvio se u miocenskom litotamnijskom vapnencu, naročito na području Sv. Ivana Zeline i dolini Orešja te oko Kaptolske lugarnice. Ovo krško područje daleko je slabije istraženo od središnjeg, a pogotovo zapadnog dijela Medvednice, a od speleoloških objekata ističe se Velika peć na Rogu.
Što je krš?
Krš je skup reljefnih oblika koji su produkti kemijskog trošenja (korozije) stijena topivih u vodi (karbonatne stijene, gips, kamena sol) tj. spektar reljefnih oblika razvijenih u karbonatnim formacijama koje najčešće čine kalcijev (CaCO3) i magnezijev (MgCO3) karbonat.
Obzirom na takav kemijski sastav karbonatne stijene se nazivaju vapnenci i dolomiti, a njihovo svojstvo topivosti u vodi omogućuje stvaranje krša.
Krš je dakle općeniti naziv za skup morfoloških, hidroloških i hidrogeoloških značajki terena koji su izgrađeni od stijena topivih u vodi.
Glavnu ulogu u oblikovanju krškog reljefa imaju kemijski procesi. Dakako da se tu još uključuju tektonika i mehanički procesi, ali bez kemijskih procesa ne bismo govorili o krškome reljefu. Krški je reljef rezultat kemijskoga trošenja stijena Najvažniji uvjet za odvijanje procesa okršavanja jest topivost karbonatnih stijena u vodi. Te stijene doduše izgledaju vrlo čvrsto i otporno, ali voda ih nagriza. To se nagrizanje (kemijsko trošenje, korozija) ne događa na očigled, nego tijekom dugog niza godina.
Zbog korozije u kršu ima vrlo mnogo šupljina. Prošupljenost je jedno od glavnih obilježja stijena krških prostora. Tako nastaju brojne spilje, jame i drugi oblici.
Osnovno obilježje krškog reljefa je selektivna topivost stijena u vodama koje sadrže karbonatnu kiselinu. Ta se topivost ne ostvaruje trenutno, nego kroz dugi niz godina, a propusnost nije poput one koju imaju spužvaste tvari (karbonati nisu mekani), nego nagrizanjem nastaju pukotine zbog kojih stijena više ne može zadržavati vodu.
Posljedica toga je nastajanje izrazito razvijenog reljefa s mnogo udubina i uzvisinama. Općenito se reljefne promjene karbonatnih stijenskih masa dijele na površinske i podzemne.
Glavni površinski krški oblici su: škrape, ponikve, kamenice, doline, uvale i polja. Osnovni podzemni krški oblici su: špilje, jame, ponori i kaverne.
Čvrste stijene kalcijevog karbonata ili vapnenca se često pojavljuju na površini kao kamenito tlo, a kada je vapnenac pokriven glinovitim tlom razvija se krš s različitim oblicima vegetacije.
Reljefni oblici u kršu
Površinski krški oblici
Škrape – žljebovi oštrih bridova nastali korozijskim djelovanjem oborinskih vodaVrlo očigledan rezultat nagrizanja karbonatne stijene od strane vode su škrape. One su žljebovi nastali tečenjem kišnice i sniježnice (vode nastale otapanjem snijega) po stijeni. Mogu biti i podzemne škrape.
Kamenice – plitka udubljenja koja nastaju korozijom na uravnjenom vapnencu
Voda može otapati (nagrizati) karbonatnu stijenu i dok stoji na njoj u obliku lokve. Često ovdje još trune lišće što pojačava nagrizanje (koroziju). Taka nastaje kamenica – široko i plitko udubljenje u okršenoj stijeni.
Ponikve ili vrtače – ljevkasta udubljenja na čijem dnu se nalazi plodna crvenica ( kvalitetno, obradivo tlo )
Ponikve su ovalna udubljenja sa strmim stranama, nastala korozivnim djelovanjem poniruće vode u tektonski razlomljenim zonama. Širina i dubina vrtača može iznositi od nekoliko do stotinu metara. Prema dnu se sužavaju i dno im je obično prekriveno crvenicom.
Krška polja i zaravni
Polja su najveći krški oblici. Najčešće su to veće zatvorene depresije unutar krškog terena, dugačke i više kilometara. Nastala su spajanjem rasjeda te bočnim korozivnim djelovanjem vode koja dolazi iz nepropusnih u propusne dijelove tla te nestaje u ponorima. Dulja os polja se obično pruža paralelno pravcima glavnih tektonskih jedinica. Obilježena su rasjedima, zaravnima, kvartarnim i/ili neogenskim sedimentima i naravno u kojima nestaju ponornice. Količina tvari biogenog porijekla u tlu pogoduje brzom bočnom korozijskom djelovanju, a kada otporniji dijelovi zaostaju u obliku kupastih uzvišenja nastaje takozvani kupasti krš.
Razlikuju se tri osnovna tipa polja: rubno (border), strukturno (structural) i temeljno (baselevel).
Podzemni krški oblici
Jame - podzemne šupljine koje su razvijene u okomitom pravcu (45°- 90°)
Jame su otvorenim dijelom u izravnom kontaktu s površinom. Pružaju se pod kutom većim od 45° u podzemlje. Kao vertikalni kanali spuštaju se duboko u stijenski masiv pa predstavljaju najmoćniji kontaktni sustav kroz koji voda prodire u krško podzemlje.
Špilje - podzemne šupljine koje su razvijene u vodoravnom pravcu (do 45° ), bogate su spiljskim ukrasima
Špilje (ili pećine) su također otvorenim dijelom u izravnom kontaktu spojene s površinom, ali se pružaju vodoravno u podzemlje (manje 45°). Vrlo vjerojatno nastaju cirkulacijom vode ispod razine podzemne vode.
Špilje karakteriziraju različite vrste taloga od kojih su najzanimljivije sige, koje su značajne zbog istraživanja klimatskih promjena u geološkoj prošlosti. Upravo sige nastaju procesom suprotnim otapanju, odnosno taloženjem.
Kaverne – zatvorene šupljine krškog podzemlja
Kaverne su podzemni krški oblici koji nemaju kontakt s površinom, a mogu također biti izuzetno velikih dimenzija. U Hrvatskoj je registrirano preko 850 kaverni (2006).
SIGE
Siga u latinskom je sigillum, što označava kipić ili figuricu, no međunarodni naziv za sige je, speleotem (grč. sphlaion ili spelaion = špilja; jama, thema = talog) , a znači špiljski talog.
Kalcitne sige najčešći su i najznačajniji talozi u mnogim špiljama. Svojim rastom one mogu uklopiti i mnoge druge minerale, prašinu iz zraka, te organski materijal od veličine spora i zrnaca peluda do kostiju.
Sige možemo razlikovat prema obliku, te po načinu nastanja - npr. kapanjem vode, slijevanjem preko zidova, rasprskavanjem, rastom kristala na površini jezera, taloženjem u podvodnim sredinama i dr. Pojedini tipovi siga dobivaju imena obično prema morfologiji, kao npr. špiljski biseri i zavjese, te prema okolišu u kojemu su nastali, kao npr. špiljska splav i podvodne sige.
U svijetu je izdvojeno čak 38 različitih tipova siga, od kojih su neki izuzetno rijetki.
Presjek špilje. Slika prikazuje razne oblike siga i sličnih naslaga
- A — Stalaktit
- B — Makaroni
- C — Stalagmiti
- D — kupolasti stalagmit
- E — Stalagmat
- F , G — Zavjesa
- H — Heliktiti
- I — Špiljsko mlijeko
- J — Kaskade
- K — Kristali
- L — Saljevi
- M — Krš
- N — Špiljska voda
STALAKTIT
Stalaktiti su najpoznatiji tip siga. Rastu (“vise”) od stropa prema podu špilje. Mogu biti vrlo sitni ali i višemetarski, i na kraju se mogu i spojiti s podom ili pripadajućim stalagmitom, kada nastaje stup ili stalagmat .
Tipični stalaktiti imaju središnji kanalić građen od kristala vertikalno orijentiranih izduženjem, kroz koji prolazi voda, što se lijepo vidi na stalaktitnim cjevčicama (“makaroni”), te vanjski sloj od kristala radijalno orijentiranih izduženjem, izraslih okomito na središnji kanal.
Voda, koja se procjeđuje kroz pukotine u stijenama, skuplja se na stropu špilja u obliku tankoga filma ili kapljica. Kada kapljica postane preteška naposljetku padne, a zbog izlaženja ugljikovog dioksida, na njenome rubu zaostaje sitni kalcitni prsten, ispočetka vezan za strop površinskom napetošću. To je inicijalni prsten, začetak rasta buduće cjevčice. Cjevčica raste sve dok postoji kontinuirani dotok vode. Promjer cjevčice, dakako, određen je promjerom kapljice.
STALAGMITI
Stalagmiti su sige koje s poda podzemnih prostora rastu prema gore. Najrazličitijih su oblika, a nastaju kapanjem vode sa stropa ili sa stalaktita iznad njih. Obično imaju zaobljen vrh a i većega su promjera od pripadajućega stalaktita iznad. Za razliku od stalaktita, nemaju središnji kanal. Kapljica vode koja padne sa stalaktita ili sa stropa obično još uvijek sadrži nešto hidrokarbonata u otopini. Tijekom pada kroz zrak, a posebno pri udaru o pod, iz kapljice se oslobađa CO2 te se taloži CaCO3.
Visina s koje kapljica pada, brzina kapanja, isparavanje i količina hidrokarbonata u otopini određuju veličinu i oblik stalagmita. Masivni stalagmiti nastaju pri brzom kapanju, kada se taloženje odvija i po bokovima stalagmita koji tada raste i u širinu. Kod sporijega kapanja većina taloga ostaje na vrhu stalagmita koji postaje visok i tanak. Karbonatni slojevi okomiti su na smjer rasta stalagmita (talože se kao hrpa palačinki). Kada voda kapa s niskog stropa, slojevi koji grade stalagmit obično su ispupčeni prema gore, a u slučajevima kada voda kapa s visokih stropova, slojevi su udubljeni, odnosno ispupčeni prema dolje.
SALJEVI
Saljevi su također vrlo česte sige. Njihov oblik može biti vrlo različit, a ovisi o podlozi na kojoj nastaje. Kada saljev prekriva neočvrsnuti sediment (npr. glinu, pijesak, šljunak) i vodeni tok naknadno odnese taj sediment, zaostaje saljev bez podloge koji se često naziva “baldahin” ili “nadstrešnica”. Sličan završetak saljeva nastaje i kada saljev izraste do površine jezera, na kojoj onda prestaje rasti prema dolje, već se širi samo horizontalno i stvara ravnu ploču
Saljevi nastaju polaganim slijevanjem tankoga sloja vode po širokoj površini, pri čemu CO2 izlazi iz otopine u zrak te kalcit kristalizira. Kristali su svojim izduženjem generalno orijentirani okomito na površinu saljeva, a rast saljeva obavlja se u tankim slojevima koji mogu biti vrlo različito obojeni, ovisno o promjenama sastava otopine iz koje se taloži. Često su masivni i prekrivaju velike površine zidova i podova kanala, gdje mogu biti i deblji od 10 m.
ZAVJESE
Zavjese su među najljepšim špiljskih formacija. Talože se iz kalcitnih bogatih otopina koja teku duž kose površine. Površinska napetost omogućuje rast na kosim stropovima ili previsnim zidovima po kojima se linijski slijeva voda. Gubitak ugljičnog dioksida u špiljskoj atmosferi potom uzrokuje da se otopina prezasićena kalcitom taloži u tankim linijama. Početne kalcitne linije, viseći nešto niža od okolne površine, postaju preferencijalne staze za nastavak toka, i tako se razvijaju u tanke delikatne listove.
Ovisno o putu vode, zavjesa može biti ravna ili vijugasta. Kalcitni kristali rastu svojim izduženjem okomito na smjer toka vode i obično tvore zupčasti rub na zadnjem sloju zavjese. Ti zubi poznati su i pod nazivom pasji zub (engl. dogtooth), a čine ih zapravo kristali kalcita skalenoedarske forme. Nazubljenost ruba zavjese ovisi o brzini dotoka vode. Pri bržem dotoku nastaju sitniji kristali i zavjese glatkoga ruba (slika lijevo gore), a pri sporijem toku nastaju krupniji kristali, pa je rub zavjese nazubljen (slika lijevo dolje).
Zavjese su često vrlo tanke, prozirne i raznobojnih slojeva, ovisno o promjeni sastava otopina tijekom rasta.
KRISTALI
U krškom podzemlju često nalazimo manje ili veće nakupine slobodnih ili djelomično priraslih kristala špiljskih minerala s lijepo vidljivim kristalnim plohama. Njihova veličina varira od nekoliko milimetara pa do preko 20 centimetara. Odbijanje svjetla od ravnih i sjajnih kristalnih ploha daje čarobni dojam svjetlucanja po zidovima kanala.
Veliki kristali nastaju u tri različita podzemna okoliša: u prostorima potpuno ispunjenima vodom (freatička zona), u podzemnim jezerima koja se nalaze iznad potpuno potopljenih prostora (vadozna zona), te u zrakom ispunjenim prostorima, iz otopina koje se u te prostore procjeđuju iz zidova ili kroz špiljski sediment.
LEDENE SIGE
Ledene sige stvaraju se smrzavanjem kapajuće, tekuće i procjedne vode, te vodene pare iz špiljskoga zraka. Smrzavanjem kapajuće i tekuće vode nastaju oblici poput običnih kalcitnih siga - ledeni stalaktiti, stalagmiti, stupovi, zavjese i saljevi. Obično su glatke površine i s rijetko vidljivim kristalnim plohama leda. Tanke su prozirne i bezbojne, a deblje modrikaste do modrozelene ili bijele.
Iz procjednih voda, koje se u tankom filmu slijevaju po stijeni, obično nastaju ledene kore, dok se smrzavanjem vlage iz špiljskoga zraka na stijenama stvaraju vrlo krhki skeletni ledeni kristali.
Ledene sige česte su u ulaznim dijelovima špilja i jama viših planinskih područja ili u podnebljima s hladnom klimom (npr. Antarktika i dr.).
U nižim, odnosno toplijim predjelima, stvaraju se samo u zimskim mjesecima, a u ljetnim nestaju.
Da bi mogli logirat Earthcache postavit ću Vam nekoliko pitanja, a Vi mi pošaljite odgovore na mail, ne morate čekati moj odgovor već slobodno logirajte, ako nešto nije u redu kontaktirat ću Vas.
1. Promotrite zidove u Velikoj peći. Opišite njihov oblik. Na koji površinski krški oblik Vas to podsjeća? Opišite koje boje su zidovi.
2. Istražite earthcache - koje sve oblike siga možete vidjeti? Opišite koliko su veliki i koje su boje.
3. Na ulazu u pećinu vidjet ćete da nešto piše crvenim slovima. Napišite što piše?
4. Napravite fotografiju sebe (fotografijom na kojima je gps/mobitel, ruka ili noga NE ispunjavate zadatak i log će biti obrisan) ili papira s vašim nikom sa lokacije EC-a te ju stavite u svoj log.
Uživajte u ovom predivnom mjestu!
Velika peć is actually a small cave length 17 m, a width of approximately 10 meters and a height of about 7 meters, followed by another narrow channel. To the rock leads an idyllic forest path (32), and then follows a very steep and demanding descent from the top of the rock to the edge of the cliff, so be careful!
Karst of the eastern part of Medvednica has developed in Miocene Lithothamnion limestone, especially in the area of St. Ivana Zelina and valley Orešje and around Kaptolska's lugarnica. This karst area is far less explored than the central and especially the western part of Medvednica, and from speleological objects stands out Velika peć on the Rog.
What is karst?
Karst is a group of landscape forms that are formed by dissolution (corrosion) of rocks soluble in water (carbonate rocks, gypsum, rock salt), ie. it is the whole spectrum of various landscape forms developed in carbonate formations, usually in calcium carbonate (CaCO3) and magnesium carbonate (MgCO3).
Considering their chemical composition, carbonate rocks are called limestone and dolostone, and their solubility in water allows formation of karst.
Therefore, karst is general term for group of morphological, hydrological and hydrogeological features of terrain that are built from rock soluble in water.
Chemical processes have the main role in karst landscape formation. Tectonics and mechanical processes also have their role in karst formation, but without chemical processes there would be no karst landscape. Karst landscape is a result of chemical weathering of rocks. The most important requirement for karstification process is solubility of carbonate rocks in water. Although those rocks seem hard and sturdy, the water dissolves them. That process of chemical weathering and corrosion is a slow process and it happens over the large periods of time.
Because of corrosion, there is a large number of cavities within karst. Porosity is one of the main characteristics of rocks in karst areas. It also results with numerous caves, pits and other formations.
The main characteristic of karst landscape is selective solubility of rocks in water that contain carbonic acid. This rock solubility is not instant process but it takes large amount of time. Permeability of rocks is not the same as in spongy materials, but cracks are formed with corrosion and rock can’t withhold water anymore.
The result of this process is rugged landscape with numerous hollows and hills. In general, landscape changes in carbonate rocks can be either on the surface or beneath the surface.
The main karst features on the surface are: karrens, sinkholes, kamenitzas, uvalas and poljas. The main underground karst features are caves, pits, ponors and caverns.
Limestone often can be found on the surface in the form of rock soil, and when limestone is covered with clay soil then different forms of vegetation can develop on karst.
Karst Landscape Features
Karst features on the surface
Karrens – grooves with sharp ridges, formed by water corrosion. Obvious results of carbonate rock dissolving are karrens. Karrens are grooves that are formed when rainwater and water from snow melting flow on stone surface. Karrens can also form under the surface.
Kamenitzas – shallow hollows formed by corrosion on flat limestone areas.
Water can dissolve carbonate rock while it stays on the rock as puddle. Leaves often decompose on such locations and it can increase the speed of corrosion. Kamenitzas are formed by this process – wide and shallow hollow in karstic rock.
Sinkholes – funnel-like depressions or holes.
Sinkholes are oval depressions with steep edges, formed by corrosive effect of plunging water in tectonically fragmented areas. The width and depth of sinkholes range from several meters to even hundred meters. They become narrower towards the bottom.
Karst poljas
Poljas are the largest karst features. They are usually closed depressions inside karst area that can be long even several kilometers. They are formed by merging of faults and by side corrosion of water that flow from impermeable to permeable zones and disappears into sinks. Longer axis of polja usually is parallel to the direction of main tectonic units. Poljas are characterized by faults, plateaus, Quaternary and/or Neogene sediments into which underground rivers disappears. The quantity of biogenic material in soil can increase the speed of side corrosion. When more resistant parts remain in the form of conical hills, the so-called cone karst is formed.
There are three different types of polja: border, structural and baselevel.
Underground karst features
Pits - Underground hollow places that are developed in vertical direction (45°- 90°)
Pits have direct contact with the surface with their opening. The angle of their extension towards underground is larger than 45°. As vertical channels they descend deeply into rock massif, and they represent contact system through which water penetrates into karst underground.
Caves – underground hollow places with horizontal direction (up to 45°), they are rich with cave formations.
Caves also have direct contact with the surface with their opening, but they extend horizontally into underground (less than 45°). They form when water circulate bellow level of groundwater.
Caves are characterized by different types of deposits, the most popular of them are dripstones. Dripstones are important for their role in researches of climate changes in geological history. Dripstones are formed by process that is opposite to melting, ie. by precipitation.
Caverns – closed hollow places in the karst underground.
Caverns are underground karst formations that don’t have contact with the surface, and they also can be of very large dimensions. There are more than 850 registered caverns in Croatia (2006).
SPELEOTHEM
Speleothem (Gr. Sphlaion or spelaion = cave, cave, thema = precipitate) means cave sediment.
Calcite speleothems are the most common and most important precipitates in many caves. When there growth they can incorporate many other minerals, dust from the air, and organic material the size of spores and pollen grains of the bone .
Speleothems can be differing according to the form and way of occurrence - eg. dripping of water, pouring over the walls, spraying, growing crystals on the surface of the lake, sedimentation in underwater environments and others. Some types of speleothems are named according to the usual morphology, for example, cave pearls and drapes, and the environment in which they are incurred, such as cave raft and underwater flowstone.
In the world there are 38 different types of speleothems, some of which are extremely rare.
Cross section of a dripstone cave. The picture shows different types of dripstones and similar depositions:
- A — Stalactite
- B — Soda strow
- C — Stalagmite
- D — coned stalagmite
- E — Stalagnat
- F , G — Draperies
- H — Helictite
- I — Moonmilk
- J — Sinterpool (rimstone dams)
- K — Calcite crystals
- L — Flowstone
- M — Karst
- N — Cave water
STALACTITE
Stalactites are the most famous type of speleothems. They grow ("hang") from the ceiling to the floor of the cave. They can be very small but also several meters large, and in the end can also be connected to the floor or the associated stalagmite, when arise a pillar or stalagnat.
Typical stalactites have a central canalicular constructed of crystal vertically oriented elongation, through which the water passes, which is nice to see on stalactite tubes ("macaroni"), and outer layer of crystals radially oriented elongation, who rise vertically on the center channel.
The water which is drained through the cracks in the rocks, collect at the ceiling caves in the form of a thin film or droplets. When droplets become too heavy finally falls, and for exiting of carbon dioxide, on her edge lag behind tiny calcite ring, from beginning tied to the ceiling with surface tension. This is the initial ring, the beginning of growth future tubes. Slug grows until there is a continuous flow of water. The diameter of the tube, of course, is determined by the diameter of the droplets.
STALAGMITE
Stalagmites are speleothems that are growing up from the floor of underground space. There are different in shape, and grow from dripping water from the ceiling or from the stalactites overhead. They usually have a rounded tip and are larger in diameter than the corresponding stalactites above. In contrast to stalactites, they have not a center channel. A drop of water that falls from the stalactite or from the ceiling usually still contains some hydrocarbons in solution. During the fall through the air, especially on impact on the ground, from droplets released CO2 and precipitated CaCO3.
The height from where the droplets fall, the speed of dripping, evaporation and the amount of hydrocarbons in solution determine the size and shape of the stalagmite. Massive stalagmites are formed during fast dripping, when deposition takes place and the sides of the stalagmite which then grow in width. With slower drip most sediment remains at the top of the stalagmite which becomes tall and thin. Carbonate layers are perpendicular to the direction of growth of stalagmites (precipitated as a bunch of pancakes). When the water drip from the low ceiling, layers that build stalagmite usually protruding upward, and when the water drip from high ceilings, layers are concave or convex downward.
FLOWSTONE
Flowstone are also very common speleothems. Their shape can be very different, depending of the underlying on which it is generated. When flowstone covers not hard sediment (eg, clay, sand, gravel) and water flow take away the sediment, lags behind flowstone without base which is often called the "canopy". A similar flowstone end will be formed when flowstone grow at the surface of the lake, at which then stops to grow downward, but spreads horizontally, and creates a flat plate
Flowstone is formed by slow pouring a thin layer of water over a wide area, wherein the CO2 comes out of solution in the air and crystallized calcite.The crystals with their elongation are generally oriented vertically to the surface flowstone, a growth of a flowstone is performed in thin layers which can be very differently colored, depending on changes in the composition of the solution from which it precipitates. Often they are massive and cover large areas of walls and floors of channels, which can be thicker than 10 m.
DRAPERIES
Among the most beautiful of cave formations, draperies are deposited from calcite-rich solutions flowing along an overhung surface. Surface tension allows these solutions to cling to a wall or sloping ceiling as they stream slowly downward. Loss of carbon dioxide in the cave atmosphere causes the solutions to become supersaturated with calcite, which is deposited in a thin trails. Initial calcite trails, hanging slightly lower than the surrounding surface, become preferential routes for continued flow, and so develop into slender, delicate sheets.
Depending on the way of water, draperies can be flat or meandering. Calcite crystals with their elongation grow vertically to the direction of water flow and usually form a toothed edge on the last layer of draperies. The toothed edge of the draperies depends on the speed of the water flow. On faster flow there are smaller crystals and draperies have smooth edge, but at a slower flow there formed larger crystals and the edge of the draperies serrated.
Draperies are often very thin, transparent and with colored layers, depending on the changing composition of the solution during growth.
CRYSTALS
In the underground karst often can be found smaller or larger clusters of free or partially grow crystals of cave minerals with nice visible crystal surfaces. Their size varies from a few millimeters to over 20 centimeters. Reflection of light from straight and shiny crystal surface, gives the impression of a magical shimmer on the walls of the channel.
Large crystals are formed in three different underground environments: in spaces completely fulfilled with water, in underground lakes that are above completely submerged area, and in air-filled spaces, from solutions what in these areas leaching from walls or through the cave sediments.
ICICLES
Icicles are created by freezing drip, liquid and leachate and water vapor from the cave air.Freeze dripping and flowing water forms shapes like ordinary calcite speleothems - ice stalactites, stalagmites, columns, draperies and flowstone. Usually they have smooth surface and the rarely visible crystal surfaces of ice. The thin ones are transparent and colorless, and the thick ones are bluish to blue-green or white.
From the leachate, which is a thin film flow on the rock, usually an icy crust is formed, while the freezing of moisture from the air in the cave walls create very fragile skeletal ice crystals.
Icicles are common in the front parts of the caves in higher mountain areas or in climates with cold climates.
The lower, or warmer regions, are created only in winter, but in summer are disappearing.
In order to log this Earth Cache I will ask you several questions and you should send your answers to my e-mail. You don’t have to wait for my confirmation, feel free to log the find as son as you send your answers. If there are problems with your answers, I will contact you.
1. Observe the walls in Velika pec. Describe their shape. On what karst feature that can be usually found on the surface does it remind you of? Describe the color of the walls.
2. Explore the Earthcache - what forms of speleothems you can see? Describe their size and color.
3. At the entrance you will see something written in red letters. Write down what it is?
4. Make a photo of yourself (photo showing a GPS/mobile phone, hand or leg do NOT fulfill the task and the log will be deleted) or paper with your nick from the location of the EC and put it to the log.
Enjoy in this beautiful place!
Izvor:
mr.sc. Marijan Biruš: Krš za neznalice
Marija Klanfar: Podzemni krški oblici
medvednica.info
Bukal Nikolina: Završni diplomski rad
Veliko hvala Asterix. što me dovela do ove predivne pećine i postavljanju tradi cache-a Velika peć !
