Utvrda Glavaš
Glavaš odnosno Dinarić je ruševina utvrde srednjovjekovnog i ranonovovjekovnog grada u Hrvatskoj. Nalazi se kod sela Kijeva, sjeveroistočno od Vrlike (onda Vrhrike), podno planine Dinare. Dostupna je odvojkom s magistralne ceste Vrlika – Knin kod Kijeva. Vjerojatno je sagrađena u 15. stoljeću kad je postajala sve izlednija nesigurnost za Hrvatsko Kraljevstvo. Bila je dijelom malog obrambenog lanca utvrda na jugu Hrvatskog Kraljevstva, a uz Glavaš to su bile utvrda Prozor kod Vrhrike (Vrlike) i utvrda Potravnik kod Potravlja. Mletački ju zemljovidi bilježe pod imenom Dinarić (usp. s imenom planine Dinare).
Utvrda se sastoji od kule i pripadajućih prostorija, a posebno je zanimljiva zbog očuvanosti kule i kruništa na njoj. Početkom arheološkog istraživanja utvrđeno je da je kula pridodana ostalom arhitektonskom sklopu zidova utvrde, kula je bila trokatna i u nju se ulazilo preko ljestava kroz mali otvor na njezinu kruništu – potvrđuju arheolozi Kninskog muzeja.
Srednjovjekovna utvrda Glavaš podignuta je radi nadzora prastarog puta prema Bosni, te je predstavljala prvu crtu obrane prema nadirućoj turskoj vojsci iz Bosne, a pripadala je velikaškoj hrvatskoj obitelji Nelipić. Na području utvrde pronađeni su i vrijedni arheološki artefakti. U istraživanjima koja su trajala četiri godine pronađeno je puno materijala, od kuhinjske i stolne keramike do konjičke opreme tadašnjeg građevinskog materijala, keramičkih lula i novca. Istraživanja su vršili djelatnici Muzeja grada Knina pod vodstvom arheologinje mr. Katarine Gugo Rumštajn. Obnovljena je podnica utvrde kamenjem kojega su, kao u srednjem vijeku, do utvrde nosili u platnenim vrećama. Napravljena je i drenaža, kao i kamene stepenice do same utvrde. Sagrađena je vjerojatno tijekom 14. i 15. stoljeća na posjedima velikaških obitelji Čubranić, Mišljenović i Berislavić.
