-
Difficulty:
-
-
Terrain:
-
Size: 
(micro)
Please note Use of geocaching.com services is subject to the terms and conditions
in our disclaimer.
Od kud ime Iž?
Podrijetlo i značenje imena otoka Iža nije još odgonetnuto. Bianchinijeva tvrdnja „l' isola d' Eso, da Plinio Esum appellata“ ničim nije potkrepljena. Neki rukopisi Plinijeva djela Naturalis historia imaju „contra Jader est Issa“, a neki „contra Jader est Lissa“ (pred Zadrom je Issa, odnosno Lissa). V. Brunelli misli, da je od Lissa nastao Iž, a M. Suić najprije, da je to ime za Ugljan, odnosno za Ugljan i Pašman zajedno, a kasnije da je to ipak Iž.
U kasnoj antici Anonimni Ravenat u svojoj „Kozmografiji“ „na dugačkoj obali mora Dalmacije ili Liburnije i Istre“ navodi, uz ostale, i ime Figlina, za koje L. Jelić kaže, da je to Iž. Prvi sigurniji podatak o imenu otoka Iža nalazimo sredinom 10. stoljeća u djelu „De administrando imperio“ Konstantina Porfirogeneta u imenu Estiunez, koje je P. Skok razriješio u Estrun (Sestrunj) i Ez, što se izgovaralo Iz, odnosno vjerojatno Iž. Nakon Porfirogenetova podatka, u dosad poznatim dokumentima o Ižu nema spomena prije 13. st.
U zadarskim listinama nalazi se mnogo puta i na razne načine pisano ime toga otoka. U listinama na latinskom jeziku rijetko se ime Iž navodi u nominativu, a većinom je u genitivu (često uz poziciju insula ili ynsula). Ako se sva navedena imena svedu u nominativ, onda bismo dobili: Decium, Ecium, Eccium, Egium, Esium, Essium, Esum, Ezum, Gesium, Hecium, Hegium, Hesum, Hexum, Isum, Ixum, Jecium, Jessium, Jocium, Jocum i Ycium. Brez obzira na korumpiranu grafiju sva su se ta imena vjerojatno izgovarala kao Deč, Eč, Ež, Ežo, Čeč, Iž, Ječ, Jež, Již, ili sl., ali ne daleko od tadašnjega hrvatskog izvora.
U 15. st. počinje se javljati mletačko (talijansko) ime Eso, koje se u tom obliku zadržalo sve do u najnovije doba. Međutim, pisano Eso (ili Ezo), a pogotovo u obliku Iso (ili Hiso) upućuje na izgovor Iž, kako je glasilo hrvatsko ime otoka. Počnite put tako, da promjenite zadnje tri brojeve keša na sedam nul devet i jedan tri četiri. Ako ne prije, ali svakako od Porfirogenetovih vremena Hrvati taj otok nazivaju Iž. Prvi dosad poznati podatak na hrvatskom jeziku pisan glagoljicom imamo iz 1473. godine, kad se spominje fra Luka Ižanin. Nakon toga nalazimo u glagoljačkim dokumentima ktetik „iški“ i „jiški“ i etnik „Ižane“, kao i samo ime Iž i Již.
Iako su do nas doprli oskudni i nepotpuni podaci antičkog pisaca, sigurno je, da su grci i Rimljani prilično dobro poznavali našu obalu i da je Iž bio značajan u antici. Malo je otoka, kojih ime bi bilo tako zagonetno podrijetla i neprotumačena značenja. Međutim, značenje riječi Iž se ne zna.
Vir: Alfonso Cvitanović: „Otok Iž“, 1989
EN
The origin and meaning of the name of the island of Iž is not yet overlooked. Bianchini's assertion "l 'isola d' Eso, that Plinio Esum appellata" is not substantiated at all. Some manuscripts of Pliny's work Naturalis History have "contra Jader est Issa", and some "contra Jader est Lissa" (before Zadar is Issa or Lissa). V. Brunelli thinks that Liz was born from Lissa, and M. Suic was first to be named for Ugljan, or for Ugljan and Pašman together, and later that it was still. In the late antiquity Anonymous Ravenat in his "Cosmography" "on the long coast of Dalmatia or Liburnia and Istria", among other things, mentions the name of Figlina, for which L. Jelić says it is.
The first safer information on the name of the island of Iž is found in the middle of the 10th century in the work "De administrando imperio" of Constantine Porfirogenet in the name of Estiunez, which P. Skok cleared in Estrun (Sestrunj) and Ez, which was pronounced Iz, or probably Iž. After Porfirogenet's data, there are no references to the known documents of Ida before the 13th century. In Zadar's Lists there are many times and in many ways the written name of this island. In Latin-language lists, the name is rarely named nominative, and is mostly in the genitive (often with the insula or ynsula position). If all of the above mentioned names are registered in the nominative, then we will get: Decium, Ecium, Eccium, Egium, Esium, Essium, Esum, Ezum, Gesium, Hecium, Hegium, Hesum, Hexum, Isum, Ixum, Jecium, Jessium, And Ycium. Believing the corrupt graphics, all these names were probably pronounced like a Boy, Eec, Esi, Ego, Czech, Jeez, Jež, Jež, Již, etc., but not far from the then Croatian source.
In the 15th century, the Venetian (Italian) name Eso began to appear, which remained in this form until the most recent time. However, written Eso (or Ezo), and especially in the form of Iso (or Hiso), refers to the excuse Iž, as the Croatian name of the island was published. Start walking on base coord replaced last three digits with seven zero nine and one three four. If not before, but certainly from the Porfirogenetic times, the Croatians call it that island.
The first known Croatian word in glagolitic language is in 1473, when it is mentioned by Br. Luka Ižanin. Then, in the glagolitic documents, we find the "Heavy" and "Heavy" and Ethnic "Ižana" kits, as well as the name Iž and Již. Though the scarcity and incomplete information of ancient writers reached us, it is certain that the Greeks and Romans knew our coast quite well and that the iris was significant in ancient times. There are few islands, the name of which would be so mysterious and unrepeatable. However, the meaning of the word is not known.
Source: Alfonso Cvitanović: "Island of Iž", 1989
Additional Hints
(Decrypt)
Ng gur raq bs gur jnyy znmr va gur plcerff gerr 1.5 zrgref uvtu.
OLBC (Oevat Lbhe Bja Cra)