FAUNA
PUH. Sivi puh (Glis glis) mali je šumski glodavac, dugačak do 20 cm s kitnjastim repom zbog kojeg ga se često zamijeni s vjevericom. Pepeljasto sive je boje, bjelkast ispod vrata i po trbuhu. Aktivan je noću a hrani se biljnom hranom, plodovima stabala (bukvica, žir, orah, lješnjak, ... ) i insektima. Preko zime spava zimski san u nekoj duplji ili kamenoj šupljini gdje se inače najčešće skriva od grabežljivaca. Puhovi se pare jednom godišnje u periodu od svibnja do lipnja, a ženka nakon 30 do 32 dana na svijet iznosi 2 do 7 slijepih mladunaca. Životni vijek im je oko 9 godina. Ljudi ga love radi mekog krzna i mesa koje se priprema kuhano, pečeno ili, najčešće, kao gulaš.
JEŽ. Tamnoprsi ili zapadnoeuropski jež (Erinaceus europaeus), sisavac je iz reda kukcoždera. Ima tamnije obojeno tijelo, a naročito prsa, po čemu je i dobio ime te bodlje na leđima. Jako mišiće omogućava u da se u opasnosti savije u klupko s bodljama uperenim u sve strane. Naseljava pretežito šumovita područja s niskom vegetacijom, ali je također čest na travnjacima, posebice onih u blizini šumaraka, živica i grmlja. U Alpama se može naći do visine od 2000 metara u području zone klekovine bora, ali ne i iznad granice drveća. Živ na tlu, u koje se ne ukopava, ne penje se po drveću. Pretežito je aktivan u sumrak i noću, ali ponekad se može vidjeti i danju, naročito tijekom jeseni. U našem području nepovoljno zimsko razdoblje provodi u stanju hibernacije (zimskog sna) ispod lišća ili u nekoj duplji. Nerijetko stradava na prometnicama. Kod nas dolaze još bjeloprsi i istočnoeuropski jež (Erinaceus concolor) koji je izgledom i veličinom vrlo sličan tamnoprsnom ježu od kojeg se razlikuje jasno uočljivim svjetlijim prsima, u kontrastu prema tamno obojenom trbuhu.
KOS. Kos (Turdus merula), ptica je pjevica iz porodice drozdova (Turdus). Jedna od najčešćih europskih ptica, repa duljih od ostalih drozdova. Odrasli mužjak je jedina potpuno crna ptica sa svjetlo narančasto-žutim kljunom. Ženka je tamno smeđa sa slabo ispjeganim prsima i crnkastim kljunom. Pjev je ugodan i frulasti. Česti zovovi uključuju ˝čuk, čuk˝ koje razvija uz glasno kreštanje kada je uznemiren; stalno ˝pink, pink˝kada ide na noćilište ili nasrće na predatora te visoki otužni ˝tsiii˝. Leti ravno, brzo s raširenim repom. Skakuće, trči i stoji s nagnutom glavom osluškujući crve. Često ga možemo sresti u šumskim predjelima, šikarama, vrtovima, voćnjacima ali i gradskim parkovima. Vrlo je čest u selu i gradu. Gnijezdo gradi od suhih vlati isprepletenim preko blata.