[English]
Pumice is a volcanic rock that consists of highly vesicular rough textured volcanic glass, which may or may not contain crystals. It is typically light colored.
Pumice is created when super-heated, highly pressurized rock is violently ejected from a volcano. The unusual foamy configuration of pumice happens because of simultaneous rapid cooling and rapid depressurization. The depressurization creates bubbles by lowering the solubility of gases (including water and CO2) that are dissolved in the lava, causing the gases to rapidly exsolve (like the bubbles of CO2 that appear when a carbonated drink is opened). The simultaneous cooling and depressurization freezes the bubbles in a matrix. Eruptions under water are rapidly cooled and the large volume of pumice created can be a shipping hazard for cargo ships.
Pumice is composed of highly microvesicular glass pyroclastic with very thin, translucent bubble walls of extrusive igneous rock. It is commonly, but not exclusively of silicic or felsic to intermediate in composition, but basaltic and other compositions are known. Pumice is commonly pale in color, ranging from white, cream, blue or grey, to green-brown or black. It forms when volcanic gases exsolving from viscous magma form bubbles that remain within the viscous magma as it cools to glass. Pumice is a common product of explosive eruptions and commonly forms zones in upper parts of silicic lavas. Pumice has an average porosity of 90%, and initially floats on water.
Scoria differs from pumice in being denser. With larger vesicles and thicker vesicle walls, it sinks rapidly. The difference is the result of the lower viscosity of the magma that forms scoria. When larger amounts of gas are present, the result is a finer-grained variety of pumice known as pumicite. Pumice is considered a glass because it has no crystal structure. Pumice varies in density according to the thickness of the solid material between the bubbles; many samples float in water. After the explosion of Krakatoa, rafts of pumice drifted through the Pacific Ocean for up to 20 years, with tree trunks floating among them. In fact, pumice rafts disperse and support several marine species. In 1979, 1984 and 2006, underwater volcanic eruptions near Tonga created large pumice rafts, some as large as 30 km that floated hundreds of kilometres to Fiji.
There are two main forms of vesicles. Most pumice contains tubular microvesicles that can impart a silky or fibrous fabric. The elongation of the microvesicles occurs due to ductile elongation in the volcanic conduit or, in the case of pumiceous lavas, during flow. The other form of vesicles are subspherical to spherical and result from high vapor pressure during eruption.
This is the place where you can find the pumicestones.
Close up on pumicestone
To logg this cache you have to send the answers to these questions to the CO:
1. How is pumicestones created?
2. Why is it that pumicestones can float?
3. What are the most common size of the pumicestones here in Porec?
4. How is it that the pumicestones are trapped here?
5. This is not something that you have to do, but I would like if you posted a photo in the log aswell =)
[Croatian]
Dok hodate duž obale divnog grada Poreča možete pronaći plavac - plutajuće kamenje (pumicestones). To kamenje je ovdje doplutalo i nakupilo se inače bi bilo teško za pronaći ga.
Plavac je vulkanski kamen koji se sastoji od visoko vezikularne grube teksture vulkanskog stakla, koje može i ne mora sadržavati kristale. Obično je svijetle boje. Plavac nastaje kada super-ugrijana, visoko stlačena stijena bude pri erupciji izbačen iz vulkana. Neobična pjenasta konfiguracija plavca događa se zbog istovremenog brzo hlađenje i brzog opuštanja tlaka(depressurization). Opuštanje tlaka stvara mjehuriće ispuštanjem topljivih plinova (uključujući vodu i CO2), koji su otopljeni u lavi, što uzrokuje da se plinovi naglo ispuštaju (poput mjehurića CO2 koji se pojavljuju kada se otvori gazirani napitak). Simultano hlađenje i opuštanje tlaka zamrzava mjehuriće u matrici. Pri erupcije pod vodom dolazi do brzog hlađenja i nastaju velike količine plavca koje mogu biti opasne za teretne brodove.
Plavac se sastoji od visoko mikro-vezikularnog stakla piroklasično sa vrlo tankim, prozirnim zidovima mjehurića od eksruzivnih eruptivnih stijena. Obično, ali ne isključivo, sastoje se od silicijeva ili felsijev među proizvoda, ali poznati su i bazalt i drugi sastavci. Plavac je obično blijede boje, od bijele, krem, plave ili siva, do zeleno-smeđe ili crne boje. Oblikuje se kad se vulkanski plinovi ispuštaju iz viskozne magme u obliku mjehurića koji ostaju unutar viskoznog magma dok se hladi u staklo. Plavac je zajednički proizvod eksplozivnih erupcija i uobičajeno se formira u zoni gornjim slojevima silicijske lave. Plavac ima prosječnu poroznost od 90%,i u početku pluta na vodi.
Troska se razlikuje od plavca jer je gušća. S većim mjehurićima i debljim zidnim kesicama, brzo tone. Razlika je rezultat manje viskoznosti magme koja tvori trosku. Kada su prisutne veće količine plina, rezultat je sitno zrnata varijacija plavca poznat kao plovućac. Plovućac se smatra staklom jer nema kristalnu strukturu. Plovućac varira u gustoći ovisno o debljini krute tvari između mjehurića; mnogi uzorci plutaju u vodi. Nakon eksplozije Krakatoa, splavi od plavca plutali su Tihim oceanom preko 20 godina, sa plutajućim deblima među njima. Naime, plovučac čije se splavi raspršile podržavaju nekoliko morskih vrsta. U 1979., 1984. i 2006. godine, podvodne vulkanske erupcije u blizini Tonga stvorile su velike splavi plavca, neka veličine od 30 km koje su plutale stotine kilometara do Fidžija.
Postoje dva glavna oblika mjehurića. Većina plavca sadrži cjevaste mikro mjehuriće koji može dati svileni ili vlaknasti materijal. Produljenje mikro mjehurića nastaje zbog duktilnog istezanja u vulkanskom kanalu ili, u slučaju plavca tijekom toke lave. Drugi oblik mjehurića su sub-sferne u sferne, a nastaju kod visokog tlaka para tijekom erupcije.
Ovo je mjesto gdje možete pronaći plavac.
Slika plavca
Za logiranje ovog keša morate vlasniku poslati odgovore na ova pitanja:
1. Kako je plavac nastao?
2. Zašto plavac može plutati?
3. Koja je najčešća veličina plavca ovdje u Poreču?
4. Kako je moguće da su plavci zarobljeni ovdje
5. Nije obavezno, ali bilo bi mi drago da stavite fotografiju u log. :)
(If it is possible I would like the answers in english)
A big THANK YOU to Vontere who helped me with the translation.